CROWN / Literature

Nenad Bach and Darko Žubrinić

Miro Gavran's comedy "The Doll" premiered in India in Shimla

By Nenad N. Bach and Darko Žubrinić
Published  01/14/2025

Gavran's books were translated into 42 languages worldwide


Miro Gavran




KOMEDIJA Lutka hrvatskog autora Mire Gavrana premijerno je izvedena 19. i 20. srpnja u Kazalištu Gaiety u indijskom gradu Shimla, priopćeno je u ponedjeljak iz Teatra Gavran. Komediju je na hindi preveo Saurabh Srivastava, redatelj je Kedar Thakur, dok u glavnim ulogama nastupaju Rupesh Bhimta i Yashvi Bhardwaj.

Od praizvedbe u New Yorku u lipnju 2012. u Storefront & Bench Productions do danas ta je predstava imala 28 svjetskih premijera - u SAD-u (četiri puta), Hrvatskoj, Slovačkoj (dvaput), Češkoj, Indiji (dvaput), Sloveniji, Danskoj, Kubi, Nizozemskoj i Australiji, Mađarskoj, Njemačkoj (četiri), Kosovu, Srbiji (triput), Bosni i Hercegovini, Turskoj i Austriji (dvaput). Prevedena je na engleski, njemački, poljski, češki, slovenski, ruski, slovački, danski, nizozemski, španjolski, albanski, mađarski, turski, kineski i hindu.



Gavran je tu komediju napisao još 2012. godine, a tematizira suživot 39-godišnjaka, kojeg je ostavila djevojka, sa ženom-lutkom - humanoidnim androidom koji je konstruirala znanstvenica Barbara. Osamljeni muškarac pritom se nađe u brojnim duhovitim situacijama. Kroz suživot s lutkom postupno postaje svjestan grešaka zbog kojih ga je djevojka napustila. Publika pritom uviđa suštinu lošeg ponašanja prema ženama te nerazumijevanje koje muškarci često imaju prema njima.

Komedija istražuje granice između čovjeka i tehnologije.
U svijetu koji se ubrzano razvija i gdje tehnološka postignuća sve više nadomještaju ljudske resurse, ta komedija istražuje granice između čovjeka i tehnologije. Gavran kroz duhovite i dirljive situacije prikazuje kako se čovjek može izgubiti u potrazi za savršenim partnerom, zaboravljajući pritom važnost stvarnih emocija i razumijevanja međuljudskih odnosa. Komedija Lutka uvrštena je u Antologiju istočno-europske drame objavljenu na kineskom jeziku u Šangaju u izboru poznate bugarske teatrologinje Kaline Stefanove.



Prozni i kazališni tekstovi Mire Gavrana do sada su prevedeni na 42 jezika. Po njegovim dramama i komedijama nastalo je više od 430 kazališnih premijera, na svim kontinentima, a njegove predstave imale su više od 4 milijuna gledatelja.

Miro Gavran jedini je živući dramatičar na svijetu kome su u čak pet zemalja organizirali kazališni festival GavranFest njemu posvećen (u Slovačkoj, Češkoj, Njemačkoj, Poljskoj i Srbiji).

Petnaesto izdanje GavranFesta održat će se u studenom ove godine prvi put u Muenchenu.

HINA


Joint photo after Miro Gavran's lecture (we omit their academic titles):
Krishan Kumar, Mislav Ježić, Joginder Singh Nijjar, Miro Gavran, Raj Kumar Srivastava, Chandra Bhushan Jhan, Meena Krishna, Mirko Orlić


Razni prijevodi Gavranovih djela s hrvatskoga jezika
  1. albanski
  2. arabski
  3. armenski
  4. azerbajdžanski
  5. bugarski
  6. katalonski
  7. kineski
  8. češki
  9. danski
  10. nizozemski
  11. engleski
  12. esperanto
  13. estonski
  14. flamanski
  15. francuski
  16. talijanski
  17. njemački
  18. grčki
  19. hebrejski
  20. hindi
  21. mađarski
  22. japanski
  23. karnatački (Indija)
  24. latvijski
  25. litvanski
  26. lužičkosrbski
  27. makednoski
  28. maratski (Indija)
  29. norveški
  30. perzijski
  31. poljski
  32. portugalski
  33. rumunjski
  34. ruski
  35. slovački
  36. slovenski
  37. španjolski
  38. švedski
  39. teluguški (Indija)
  40. turski
  41. ukrajinski
  42. valonski (Belgija)
Various translations of Gavran's works from Croatian language
  1. Albanian
  2. Arabic
  3. Armenian
  4. Azerbaijani
  5. Bulgarian
  6. Catalan
  7. Chinese
  8. Czech
  9. Danish
  10. Dutch
  11. English
  12. Esperanto
  13. Estonian
  14. Flamish
  15. French
  16. Italian
  17. German
  18. Greek
  19. Hebrew
  20. Hindi
  21. Hungarian
  22. Japanese
  23. Kannada (India)
  24. Latvian
  25. Lithuanian
  26. Lužičko-Sorbian
  27. Macedonian
  28. Marathi (India)
  29. Norwegian
  30. Persian
  31. Polish
  32. Portugese
  33. Romanian
  34. Russian
  35. Slovakian
  36. Slovenian
  37. Spanish
  38. Swedish
  39. Telugu (India)
  40. Turkish
  41. Ukrainean
  42. Walloon (Belgium)


Miro Gavran (president of Matica hrvatska - Matrix croatica), Joginder Singh Nijjar (president of Croatian-Indian Society),
Darko Žubrinić (president of the Society of the Friends of the Glagolitic Script), in the office of Matica hrvatska in 2023, Zagreb.
Here, Mr. Gavran obtained as a gift the book Croatian-Indian Links.


Croatia - India


Hrvojka Mihanovic Salopek: Digital Recording of the Croatian Mariological Heritage

By Nenad N. Bach and Darko Žubrinić
Published  01/14/2025

Under the auspices of the Croatian Parliament and of the Croatian Conference of Bishops

Hrvojka Mihanović Salopek, PhD


Biography of HRVOJKA MIHANOVIĆ - SALOPEK

Hrvojka Mihanović - Salopek graduated in Croatian literature and language at the Faculty of Philosophy, University of Zagreb in 1984. She received her master's degree from the Faculty of Philosophy in 1990. The title of her thesis was Hrvatska himnodija od srednjeg vijeka do preporoda (Croatian Hymnody from the Middle Ages to the National Revival), and she obtained her doctorate in 1998 and her dissertation title was Hrvatska crkvena himnodija 19. stoljeća (Croatian Church Hymnody of the 19th century).

She has been working since 1986 in the Department of Literature, Institute for the History of Croatian Literature, Theater and Music of the Croatian Academy of Science and Arts. Starting as a research associate in 2002, she became a senior research associate in 2008, a scientific advisor in 2013 and was promoted to a permanent scientific advisor in 2018. She lectured part-time at the Summer School of Faculty of Croatian Studies, University of Zagreb in 2008/09. She taught part-time a course of Hymnology at the Catholic Faculty of Theology of the University of Zagreb in the academic year 2009/10. She also lectured part-time at the doctoral study of Faculty of Croatian Studies at the University of Zagreb in 2017. In 1997, she was elected an honorary, corresponding member of the International Mariological Academy in Rome (Pontificia Academia Mariana Internationalis).

She participated in several scientific projects; (from 1986 to 1989 on a scientific project) Sabrana djela Ante Kovačića (Collected Works of Ante Kovačić); (from 1991 to 2001 on a scientific project) Sabrana djela Milana Begovića (Collected Works of Milan Begović) in 24 volumes, and at present she is an associate on the scientific project of the Croatian Academy of Science and Arts, Hrvatski književni povjesničari (Croatian Literary Historians). From 2007 to 2019, she led the international bilateral project The Contribution of Croatian and Bulgarian Intellectuals to the Spiritual Diversity of Europe, a collaboration between the Croatian Academy of Science and Arts (HAZU) and the Bulgarian Academy of Sciences (BAN). She was the leader of international scientific conferences within the event Dvigrad - International Festival of Early Music in Istria under the auspices of the President of the Republic of Croatia.

She the author of 10 scholarly books:

  1. Hrvatska himnodija (od srednjeg vijeka do preporoda), (Croatian Hymnody from the Middle Ages to the National Revival), Književni krug, Split, 1992 (167 pages) ISBN 86-7397-115-2;
  2. Hrvatska crkvena himnodija 19. stoljeća (Croatian Church Hymnody of the 19th Century), "ALFA", Edition 'Scientiae et Artes', Zagreb, 2000. (339 pages) ISBN 953-168-235- 6;
  3. Tihi pregaoci visovačko-skradinskog područja (Doprinos franjevaca hrvatskoj himnodiji i duhovnoj književnosti), (Quiet Contributors of the Visovac-Skradin Region - Contribution of the Franciscans to Croatian Hymnody and Spiritual Literature), (izdanje Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, Biblioteka "Ravnokotarski Cvit", knj. br.15, Split, 2004. (96 pages) ISBN 953-6012-28-6;
  4. Iz duhovnog perivoja (From the Spiritual Park), Biblioteka "Posebna izdanja", Ljevak, Zagreb, 2006. (293 str.) ISBN 953-178-769-7
  5. Doprinos Petra Kanavelića hrvatskoj pasionskoj baštini (u suautorstvu s dr. Vinicijem Lupisom), (Contribution of Petar Kanavelić to the Croatian Passion Heritage, (in co-authorship with Dr. Vinicije Lupis), Ogranak Matice hrvatske, Split, 2009 (303 pages) ISBN 978-953-6159-94-5;
  6. Željezni duh. Doprinos Jakete Palmotića Dionorića hrvatskoj književnoj baštini (u suautorstvu s dr. Vinicijem Lupisom). (Iron Spirit. The contribution of Jaketa Palmotić Dionorić to the Croatian literary heritage), (in co-authorship with Dr. Vinicije Lupis), Ivo Pilar Institute in Dubrovnik, Zagreb - Dubrovnik, 2010 (474 ​​pages) ISBN 978-953-6666-67-6,
  7. U ogledalu kritike (In the Mirror of Criticism), "Association Prosoli", Zagreb, 2012/13. (263 pages) ISBN 978-953-56249-3-6
  8. Fr Petar Knežević - Gospin pjesnik i književnik (u suatorstvu s dr. sc. Hanom Breko-Kustura i fra Mirkom Marićem). (Fr. Petar Knežević - Our Lady's Poet and Writer, (in collaboration with Dr. Hana Breko-Kustura and Fr. Mirko Marić); Ogranak Matice hrvatske u Sinju, Sinj, 2017 (451 pages) ISBN 978-953-7440-22-0
  9. U ogledalu znanstvenih prosudbi (In the Mirror of Scientific Judgments), Biakova, Zagreb, 2018 (p. 381) ISBN 978-953-8136-33-7
  10. Kristalni plov (The Crystal Float), Umjetnička djelatnost Branke Beretovac, prvakinje HNK u Zagrebu (Artistic activity of Branka Beretovac, the leading lady of the Croatian National Theater in Zagreb), Biakova d.o.o., Zagreb, 2019 (310 pages) ISBN 978-953-8136-90-0

She has also prepared 37 books of selected works, monographs and collections of papers. She has published 112 original scientific papers in foreign and domestic journals and proceedings and 224 professional papers. She is included in the lexicon Who is Who in Croatia, 1993. p. 480 and in the Literary Encyclopedia of the Lexicographic Institute, vol. III, p. 79.

She speaks English and has given scientific lectures at several international conferences: at the Mariological Congress in Kevelaer (Germany) in 1987; in Huelva, near Seville (Spain) in 1992; in Czestochowa-Poland, 1996; in Rome, 2000 and 2004; in Lourdes (France, 2008), at the International Association for the Advancement of Slavic Studies in Boston, USA, 1996; at the International Conference of the Department of Slavic Philology of the University of Lorand Eotvoes in Budapest in 2003; at the Slavic Conference in Pecs in 2002; at the International Bulgarian-Croatian Conference in Sofia in 2008, 2011, 2013, 2015 and 2017; at the International Symposium in Čiprovci, 2009; at the International Symposium on Ivo Frangeš in Trieste, 2012; at the International Symposium in Petrovaradin and Novi Sad, 2015.


She often participates in numerous domestic, international Slavic and Croatian scientific conferences, eg: "Days of the Hvar Theater"; Jesuits in the religious, scientific andcultural life of Croatians; Reception of Milan Begović; Religious themes in literature; Croatian literary baroque and Slavonian literature of the 18th century; Literature in Osijek and about Osijek from the beginning to the present day; Conference on Andrija Kačić - Miošić, Strossmayer Days, "Croatian Literary Historians" (scientific conferences on Franjo Fancev, Tomo Matić, Albert Haler, Branko Drechsler Vodnik, Ivan Milčetić, Milan Rešetar, Šime Ljubić, Ivo Frangeš, Antun Barac, Đuro Šurmin, Milorad Medina, Slavko Ježić and others. She also participated at symposia on Tomo Babić, Petar Knežević, Josip Banovac, Petar Bačić, Ivan Ančić, Emerik Pavić, "Nazor Days" (Postire, 1996 and 1999), at the International Scientific Interdisciplinary Symposium Croatian folklore and ethnographic heritage in the light of Dubrovnik's world and tourism presence, in 2012 and 2013; at the international conference "Passion Heritage" in Subotica in 2013; and at professional gatherings "Days of Josip and Ivan Kozarac" in Vinkovci, "Đakovo Meetings of Croatian Literary Critics", literary meetings "Good Morning Sea" (Podstrana near Split), "Kačić Days", "Croatia Rediviva" (Brač), "Struga Literary evenings" (Macedonia), etc.

She was a part-time associate of the Croatian Radio Television (HRTV) of its Science and Education Program, where she wrote several shows and literary portraits as a screenwriter: (I bow to the queen - Croatian Christmas songs; In death we dream - Croatian songs on death through the history, Krka upstream - literary portrait of Nikola Pulić, The Noble Thread of a Cobweb - Literary Portrait of Višnja Stahuljak and others. Since 2005, she has been the screenwriter, director and leader of the project "Digital Recording of Croatian Mariological Heritage" under the auspices of the Committee on Education, Science and Culture of the Croatian Parliament and the Council of Culture of the Croatian Bishops' Conference, where she realized 12 scholarly educational films on the subject of multidisciplinary presentation of the veneration of the Marian heritage in Croatian dioceses and counties:

  1. Stella Maris of Croatian Zagorje (spiritual poetry about the Mother of God),
  2. Stella maris of the Northern Adriatic (spiritual poetry about the Mother of God),
  3. Dubrovnik's Great Protectress (Marian heritage of Dubrovnik)
  4. Stella Maris of Dalmatia, part 1 (Marian heritage in the Split-Makarska archdiocese),
  5. Stella Maris of Dalmatia, part 2 (Marian heritage in the Šibenik diocese)
  6. Stella Maris Dalmatia, part 3 (Marian heritage in the Zadar archdiocese),
  7. Stella Mmaris of Slavonian cereal fields (Marian heritage in the Đakovo-Osijek archdiocese),
  8. Stella maris of the southern islands (Marian heritage of the former Korčula diocese),
  9. Sisak Mother of Mercy (Marian heritage of the Sisak diocese),
  10. Varaždin Regina angelorum (Marian heritage of the Varaždin diocese),
  11. Lika mother of consolation (Marianheritage of the Gospić-Senj diocese),
  12. Our Lady of the Stone Gate in Zagreb (Marian heritage of Zagreb).

She also directed the film Sinfonia croatica et christiana about the work of academic painter Josip Botteri Dini.

As an external collaborator, she prepared several professional units for the Croatian Biographical Lexicon, for the General Encyclopedia and Literary Encyclopedia of the Lexicographic Institute "Miroslav Krleža", and for the Lexicon of Croatian Writers, Školska knjiga, 2000. She accompanied with a foreword more than 60 books of prescribed readings and newly published fiction for the following publishing houses: "Ljevak", "Školska knjiga", "Mladost", "Znanje", "ABC - naklada", "Mozaik", "Laus", "Albatros", "Nova stvarnost", "Neretva"; "Alfa", Naklada Bošković, "Privlačica d.o.o.", "Panonius", Naklada Haid, "Biakova d.o.o.", etc. For the publishing house "Mozaik" she prepared two manuals for teachers for the series "Zlatna lađa" (reading works by Ivana Brlić Mažuranić and Vladimir Nazor).

From 1988 to 1998 she was a member of the editorial board of the magazine Umjetnost i dijete (Art and the Child), and since 2003 she has been an associate and occasional editor of the professional magazine Musica sacra in Zagreb. Since 2011 she has been a member of the Council of the Školski vjesnik (School Gazette), a pedagogical journal of the Faculty of Philosophy, University of Split. From 1995 until today, she has been a regular member of the National Committee for Children's Books of the Republic of Croatia. Since 2018, she has been a member of the editorial board for anthologies published by the Pasionska baština (Passion Heritage Association). He participates as a reviewer and associate member in the work of the international editorial board of the Bulgarian scientific journal Bulgarian Historical Review, Institute for Historical Studies (BAN) in Sofia.

She is a member of the Društvo hrvatskih književnika (Society of Croatian Writers), a member of the Society of Croatian Women Intellectuals (which is a full member of the International Federation of University Women based in Geneva). Since 2006 she has been an honorary member of Matica slovačka (Slovak Heritage Foundation) in Zagreb. She is a full member of the Croatian Mariological Institute at the Catholic Faculty of Theology at the

University of Zagreb. Since 2007 he has been participating as a promoter and co-organizer in the work of literary and cultural forums of the Croatian Pan-European Union in Zagreb. Along with literature, she completed her organ studies in 1984 at the Institute of Church Music at the Catholic Theological Faculty of the University of Zagreb. She has been a member of the Croatian Association of Music Artists since 1986. She has distinguished herself with a number of notable concerts at home as well as abroad (Austria, France, Hungary, Germany, Spain, Poland, the Czech Republic, Argentina and the USA). She made four CD recordings published by Croatian Radio Television and Musica sacra d.o.o.

She won the bronze medal "Mila Gojsalić" of the Poljica Association in 2012; "Petar Kanavelić" Award for 2016 (Rijeka Writers' Association and Korčula City Government); Silver Charters - Matica hrvatska (Croatian Heritage Foundation) awards Zagreb, 2009 and 2018 for literature; She received the "Special Recognition for Publishing Enterprise" for Selected Works of Miroslav S. Mađer, I. - IV., at the Days of Croatian Books and Words of the Institute for the Culture of Vojvodina Croats in Subotica 2019. In 2019, she was awarded the Order of the Croatian Interlace for the promotion of Croatian culture.

Since 2023, she serves as the president of the Croatian Writers' Society (Društvo hrvatskih književnika, abbreviated DHK), Zagreb.




Sažetak. Hrvatsko zagorje, 1. film iz serijala Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine.
Film Stella maris Hrvatskog zagorja prikazuje štovanje Bogorodice koje na sjeverozapadu Hrvatske doživljava osobit umjetničko-izražajni rascvat u baroknom razdoblju Katoličke obnove u 17. i prvoj polovici 18. st. U filmu dobivamo uvid u znamenita djela hrvatskokajkavske duhovne književnosti (Jurja Habdelića, Ivana Belostenca, Mihaela Šimunića, Nikole Bengera, Hilariona Gašparottija, Petra Berkea, pjesmarice Cithare octochorde, Molitvenika grofice Drašković, etc.). Pored raritetnih knjiga upoznajemo i vrijedna djela iz likovne i glazbene baštine posvećene Bogorodici, kao i stvaralačku prisutnost pučke pobožnosti. (Produkcija. HRTV - Zagreb)

Summary. The film Stella Maris of the Croatian Hinterland (Stella maris Hrvatskog zagorja) shows the reverence of the Mother of God in northwestern Croatia where the artistic expression was especially flourishing in the baroque era of the Catholic Renewal in the 17th and the first half of the 18th century. The film gives us an insight into the well-known works of the Croatian kajkavian spiritual literature of Juraj Habdelić, Ivan Belostenec, Mihael Šimunić, Nikola Benger, Hilarion Gašparotti, Petar Berke and the Cithara octochorda song-book, Countess Drašković Prayer-book, etc. Beside the collection of rare books we are introduced to the distinguished works of visual arts and musical heritage dedicated to the Mother of God as well as to the expressions of common-people piety.


Sopranistica Estera Pilj Varljen, graditelj orgulja Ivan Heferer i Hrvojka Mihanović-Salopek snimaju glazbenu točku
za film Stella maris Hrvatskog zagorja 2003. na orguljama prve hrvatske gradione orgulja "Heferer". Crkva Sv. Križ Začretje.




Sažetak. 2. film
Film Stella maris sjevernog Jadrana prikazuje pojedina istaknuta, ali i neka nedovoljno poznata marijanska svetišta s područja Istre i Kvarnera. Kroz odlomke stihova upoznajemo marijansku pobožnost sačuvanu u srednjovjekovnim hrvatskoglagoljskim misalima (Ročki misal iz 15. st., Beramski misal iz 15. st., Vrbnički misal iz 15. st., Oficij blažene devi Marije iz 1530. biskupa Šimuna Kožičića Benje, Tkonski zbornik iz poč. 16. st., Osorska pjesmarica iz poč. 16. st., Molitvenik Hortulus animae iz 1560. Nikole Dešića, etc.). U filmu su snimljena i znamenita likovna djela posvećena Bogorodici, a osobito poznate istarske srednjovjekovne freske. Posebice je istaknut povijesni pregled značajne hodočasničke Crkve Majke Božje Trsatske. Pored toga u filmu slušamo glazbena duhovna djela karakteristična za sjevernojadransko podneblje: zvuk sopila i roženica koje prezentiraju staru istarsku ljestvicu, glagoljaško pjevanje vrbničkog zbora s otoka Krka, gregorijansko pjevanje redovnika i redovnica, te djela renesansno-baroknih skladatelja Andrije Motovunjanina i fra Gabriella Pulitija. (Produkcija: HRTV - Zagreb)


Summary. The film Stella maris sjevernog Jadrana (Star of the Northern Adriatic) shows well-known and some not so well-known Marianist shrines in Istria and Kvarner. The verses give us a glimpse of Marianist piety recorded in the medieval Croatian-glagolitic missals (Ročki Missal, 15th cent., Beram's Missal, 15th cent., Vrbnik's Missal, 15th cent., Bishop Šimun Kožičić's Official of the Holy Virgin, 1530, Tkon's Anthology, 16th cent., Osor's Song-book, 16th cent., Nikola Dešić's Prayer-book, 1560 and others). The film shows known art works dedicated to the Mother of God including the well known medieval Istrian frescoes. Historical survey of the Shrine of the Our Lady of Trsat is given. We also hear musical works which are characteristic for the region of Northern Adriatic: the sound of Istrian long flute (sopile) representing the old Istrian scale, glagolitic singing of Vrbnik's Choir from the island of Krk, Gregorian chant of friars and nuns and the works of the Renaissance and Baroque composers Andrija from Motovun and Fr. Gabriello Puliti.


Proslava 500. obljetnice Franjevačkog samostana u Makarskoj, 20. listopad 2002.
S lijeva na desno: fra Pavao Melada, dugogodišnji predsjednik Međunarodne mariološke akademije u Rimu.




Sažetak. Štovanje Gospe u Dubrovniku, 3. film.
Film Dubrovačka velika proteturica (zaštitnica, od lat. protegere) nazvan je prema izrazu hrvatskog književnika Ive Vojnovića, kojim on u svojem pismu dijalektalno oslovljava Bogorodicu - Gospu Lapadsku. U filmu je obrađeno štovanje Bogorodice u gradu Dubrovniku tijekom zlatnog razdoblja Dubrovačke republike u 15. i 16. st. pa do današnjih dana. Film prikazuje znamenita marijanska svetišta i crkve, te antologijski izbor djela iz teološke, književne (renesansno-petrarkističke), likovne i glazbene baštine posvećene Bogorodici.
U filmu su snimljene raritetne knjige i rukopisi kardinala Ivana Stojkovića (Johannes Stojci), Serafina Crijevića, Mavra Vetranovića, Đore Držića, Paskoja Primovića-Latinčića, Bernarda Sorkočevića, opata Stjepana Gradića, Arkanđela Gučetića, Ignacija Aquilinija i Arkanđela Kalića. Pored toga film nas upoznaje s najslavnijim Gospinim slikama dubrovačkih renesansnih umjetnika: Nikole Božidarevića, Lovre Dobričevića, Matka Junčića, Božidara Vlatkovića i drugih, kao i glazbu renesansnog Dubrovnika.
(Produkcija: Udruga Prosoli - Sveta glazba, Zagreb)

Summary. The film Dubrovačka velika proteturica (Dubrovnik's Great Protectress) owes its name to Croatian writer Ivo Vojnović who addresses Our Lady of Lapad in one of his letters written in a dialect. The film shows the reverence of the Mother of God in Dubrovnik during the golden age of the Republic of Ragusa in 15th and 16th centuries until the present times. Shown are the famous Marianist shrines and churches and a selection from theological, literary, artistic and musical works dedicated to the Mother of God.
Included are the rare books and manuscripts of Cardinal Ivan Stojković (Johannes Stojci), Serafin Crijević, Mavro Vetranović, Đore Držić, Paskoje Primović-Latinčić, Bernard Sorkočević, Fr. Stjepan Gradić, Arkanđel Gučetić, Ignacio Aquilini and Arkanđel Kalić.The film shows us the famous paintings of the Mother of God whose authors are the famous Dubrovnik's renaissance artists: Nikola Božidarević, Lovro Dobričević, Matko Junčić, Božidar Vlatković and others.



(Pontificia Academia Mariana Internationalis), dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek,




Sažetak. Splitsko-makarska nadbiskupija (4. film)
Film Stella maris Dalmacije I. dio, prikazuje štovanje Bogorodice u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji i Hvarskoj biskupiji od srednjeg vijeka preko renesanse do današnjih dana. U snimkama su predstavljena znamenita marijanska svetišta, te antologijski odabir djela iz iz teološke, književne, likovne i glazbene baštine posvećene Gospi.
U filmu su snimljeni kameni spomenici na čast Bogorodici iz vremena hrvatskih vladara, te rijetke knjige i rukopisi: Marka Marulića, Frane Božičevića Natalisa, Ivana Lucića, Koriolana Ćipika, Petra Lucića Trogiranina, Ivana Lulića, Mateja Albertija Matulića, Dominika Armanova, Hanibala Lucića, Petra Hektorovića, Hortenzija Brtučevića, Lovre Grizogona, Andrije Vitaljića, Bone Razmilovića, Filipa Grabovca, Andrije Kačića-Miošića, Petra Kneževića, Mateja Čulića, kao i najstarijeg Splitskog evanđelistara (580.-600.god.) i Trogirskog evanđelistara (11. do 13.st.). Film nas upoznaje i s likovnim djelima srednjovjekovnih majstora Radovana i Andrije Buvine, te Blaža Jurjeva Trogiranina, Ivana Duknovića, Andrije Alešija, Nikole Firentinca, Girolama de Santa Crocea, Jacopa Tintoretta, Benedetta Diane, Antonija Molinariusa, Mateja Pončuna i drugih. U glazbenim snimkama prisutna je tradicija koralnog pjevanja i specifičnog glagoljaškog pjevanja očuvanog u pučkoj tradiciji. (Produkcija: Udruga Prosoli - Sveta glazba).

Summary. In the scholarly educational film Stella Maris Dalmatia, Part I. is presented mariology in the Diocese od Split, starting with the medieval Croatian rulers, through the Gothic, Renaissance and early baroque achievements until the present day.
The film shows notable Marian churches, and an anthological selection from the works of the literary historical, theological, artistic and musical heritage. It also presents old rare books, manuscripts and writers, such as Marko Marulić, Frane Božičević Natalis, Ivan Lucić, Koriolan Ćipiko, Petar Lucić Trogiranin, Ivan Lulić, Matej Alberti Matulić, Dominik Armanov, Hanibal Lucić, Petar Hektorović, Hortenzije Brtučević, Lovro Grizogon, Andrija Vitaljić, Bono Razmilović, Filip Grabovac, Andrija Kačić-Miošić, Petar Knežević, Matej Čulić, and the medieval Croatian missals: Splitski evanđelistar (6th century) i Trogirski evanđelistar (11th till 13th centuries).
The film also presents Gregorian chant, the oldest of which were noticed (recorded) in the croatian codex from the late 10th and early 11th centuries, as well as Early Croatian Glagolitic singing preserved in the folk tradition.


Snimateljska ekipa nakon snimanja filma Stella Maris Dalmacije 1. dio na audijenciji kod mons. dr. sc. Marina Barišića u Nadbiskupiji u Splitu 2007.
S lijeva na desno sjede: Vesna Mahečić, pomoćnica redatelja, mons. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski,
dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek, voditeljica projekta, scenaristica i suredateljica, ing. Tea Ganza, pomoćnica snimatelja;
stoje s lijeva na desno: Boris Poljak, snimatelj, Miroslav Mahečić, redatelj, ing. Dean Ganza, umjetnički fotograf i snimatelj, Alojzije Prosoli, producent.




Sažetak. Šibenska biskupija (5. film iz serijala)
U znanstveno-obrazovnom filmu Stella maris Dalmacije II. dio prikazano je štovanje Bogorodice u Šibenskoj biskupiji od srednjovjekovnih hrvatskih vladara, preko gotike, renesanse i ranobaroknih ostvarenja do današnjih dana. U snimci upoznajemo znamenite marijanske crkve, nizove Marijinih titulara i metafora, te antologijski izbor iz djela književnopovijesne, teološke, likovne i glazbene baštine.
U filmu su snimljene knjige i stihovi Šibenske molitve iz 14. st., Jurja Šižgorića, Petra Divnića, Fausta Vrančića, fra Matije Divkovića, fra Pavla Posilovića, fra Tome Babića, fra Petra Jurića, fra Josipa Banovca, fra Petra Kneževića, pa do novijih tekstova o Bogorodici Vinka Nikolića i kipara Ivana Meštrovića.
Pored toga film nas upoznaje s marijanskim djelima poznatih kipara i slikara Jurja Dalmatinca, Nikole Firentinca, Nikole Vladanova Šibenčanina, Jurja Čulinovića, Blaža Jurjeva Trogiranina, Martina Kolunića Rote, Božidara Bonifačića, Orazia Fortezze (šibenskog zlatara), Matije Pončuna, Joze Kljakovića, Ivana Meštrovića i brojnih drugih
U glazbenim snimkama pratit će nas zvuci gregorijanskog korala čiji najstariji zapisi potječu iz šibenskog kodeksa Liber sequentiarum s kraja 10. na 11. st., ali i tragovi starohrvatskog glagoljaškog pjevanja očuvani u pučkoj tradiciji. U filmu ćemo čuti tonove renesansnih leuta i citri, motet Ivana Lukačića s početka 17. st., izvorni zvuk orgulja šibenskog orguljara Petra Nakića iz 18. st. (Produkcija: Udruga Prosoli - Sveta glazba i Sveta glazba d.o.o.)

Summary. In the scholarly educational film Stella Maris Dalmatia, Part II, veneration of Our Lady in the Diocese of Šibenik is presented, starting with the medieval Croatian rulers, through the Gothic, Renaissance and early baroque achievements until the present day. We become acquainted with notable Marian churches, titles and metaphors, and an anthological selection from the works of the literary historical, theological, artistic and musical heritage.
It also presents books and verses, such as the Šibenik Prayers (Šibenske molitve) from the 14th century, Juraj Šižgorić, Petar Divnić, Faust Vrančić, Fr. Matija Divković, Fr. Pavao Posilović, Fr. Toma Babić, Fr. Petar Jurić, Fr. Josip Banovac, Fr. Petar Knežević, and newer works honoring Our Lady by Vinko Nikolić and the sculptor Ivan Meštrović.
In addition, the film acquaints us with Marian works by the distinguished sculptors and painters Juraj Dalmatinac, Nikola Firentinac, Nikola Vladanov Šibenčanin, Juraj Čulinović, Blaž Jurjev Trogiranin, Martin Kolunić Rota, Božidar Bonifačić, Orazio Fortezza (Šibenik goldsmith), Matija Pončun, Jozo Kljaković, Ivan Meštrović and numerous others.
The film also presents Gregorian chant, the oldest of which were recorded in the Šibenik codex from the late 10th and early 11th centuries, as well as Early Croatian Glagolitic singing preserved in the folk tradition. We shall also listen to the tones of Renaissance lutes and cithers, an early 17th century motet by Ivan Lukačić and the original sound of an organ built by Petar Nakić during the 18th century.




Sažetak. Zadarska nadbiskupija (6. film)
U znanstveno-obrazovnom filmu Stella maris Dalmacije III. multidisciplinarno je prikazan presjek građe posvećen povijesnom štovanju Bogorodice u Zadarskoj nadbiskupiji. Kroz film upoznajemo pojedina glasovita zadarska povijesna marijanska svetišta, izbor važnih knjiga (među ostalim i vrlo staru mariološku raspravu Benedikta Benkovića Navigium Beate Marie Virginis, objavljenu 1498.), nizove Marijinih titulara ukorijenjenih u pobožnost, prikaz muzejskih zbirki i proslavljenih marijanskih slikarskih djela (od vremena starohrvatskih vladara, pa do slikarstva Dujma Vuškovića, Ivana Petrova, Blaža Jurjeva Trogiranina, Maestra di San Elsina, Petra de Riboldisa, Pavla Veneziana, Petra Jordanića, Palme Mlađeg, Ivana Pribislavića, Jurja Čulinovića i drugih). Kroz glazbu pratit ćemo gregorijansko pjevanje, čiji najstariji zapisi potječu iz Molitvenika opatice Čike i Većenegina brevijara iz 11. i 12. st., a pored toga i baštinu srednjevjekovnoga glagoljaškog pjevanja, očuvanog u tradiciji crkvenih narodnih pjevača. Prikazan je i izbor dojmljivih marijanskih stihova koje su napisali pjesnici zadarskoga književnog kruga: Šime Budinić, fra Ivan Zadranin, Mihovil Bilanović, Bartol Kašić i drugi. Posebna pozornost posvećena je djelima srednjovjekovnoga zlatarstva Zadra i Nina, koji su se kroz povijest ponajviše očuvali velikim zalaganjem benediktinki Samostana sv. Marije u Zadru. (Produkcija: Udruga Prosoli - Sveta glazba; Real media d.o.o.)

Summary. In the scholarly educational film Stella Maris Dalmatia, Part III, veneration of Our Lady in the Zadar Archdiocese presents an anthological selection from the works of the literary historical, theological, artistic and musical heritage from the medieval Croatian rulers, Middle Ages, through the Renaissance and early baroque achievements until the present day. We become acquainted with notable Marian churches, titles and metaphors, and an anthological selection from the works of the literary historical, theological (for example rare book Navigium Beate Mariae Virginis, work by Zadar franciscan Benedikt Benković dated 1498) , artistic and musical heritage. The musical selections include the choral tradition ( Prayer Book of Abess Čika, Croatian noblewomen, and the Breviary of Većenega, from 11th and 12th century) and specific Glagolitic singing preserved in the folk tradition. It also presents verses and old writers such as Šime Budinić, fra Ivan Zadranin, Mihovil Bilanović, Bartol Kašić. The film also presents silver and gold filigree works which the Nuns of the Benedictine convent St. Mary of Zadar safeguarded.


Please, go to the next page below.

2nd part




Sažetak. Stella maris slavonskih žitnih polja (Đakovačko-osječka nadbiskupija, 7. film)
U znanstveno-obrazovnom filmu Stella maris slavonskih žitnih polja multidisciplinarno je prikazan presjek građe posvećen povijesnom štovanju Bogorodice u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji, od srednjeg vijeka do današnjih dana. Kroz film upoznajemo pojedina glasovita, ali i manje poznata stara povijesna marijanska svetišta (Đakovo. Osijek, Slavonski Brod, Vukovar, Dragotin, Valpovo, Harkanovci, Šumanovci, Ilok, Vinkovci, Ilača, Lučica kod Lipovca, Bapska, Tovarnik, Sotin. Šarengrad, Svilaj, Komletinci, Aljmaš), kao i samostane koji su očuvali marijansku baštinu. Poseban naglasak pridan je ostacima romaničko-gotičkih sakralnih spomenika, te pored toga baroknom usponu i kulturi stare Slavonije u razdoblju nakon oslobođenja od Otomanskog carstva. Upoznajemo stare knjige i duhovne stihove istočno-slavonskoga književnog kruga: Ivana Grličića, Josipa Milunovića, Đure Sertića, Ilije Okrugića Srijemca, Jurja i Nikole Tordinca, fra Ivana Velikanovića, fra Matije Petra Katančića, fra Aleksandra Tomikovića, fra Antuna Papušlića, fra Antuna Bačića, fra Marijana Lanosovića, fra Emerika Pavića, fra Antuna Tomaševića, fra Marijana Jaića, fra Grgura Ćevapovića, fra Bernardina Leakovića, Antuna Matije Reljkovića, Antuna Kanižlića, kao i novijih pjesnika Zlatka Tomičića i Luje Medvidovića. Također kroz film dobivamo uvid u prikaz muzejskih zbirki i vrijednih marijanskih slikarskih djela. U glazbenom dijelu filma upoznajemo duhovnu baroknu i klasicističku muzičku tradiciju Slavonije, te izvoran zvuk narodnog melosa i popijevki prisutan u tamburaškoj folklornoj glazbi. Pozornost je pridana i liku biskupa J. J. Strossmayera, kao važnom kulturno-prosvjetiteljskom djelatniku, meceni i pokretaču znanstvenih i kulturnih institucija Slavonije i cijele Hrvatske. (Produkcija: Udruga Prosoli - Sveta glazba; Real media d.o.o.)

Summary. The film Stella Maris of the Slavonian Wheat Fields is a multidisciplinary celebration of materials dedicated to the veneration of Our Lady in the Arhdiocese of Đakovo-Osijek from the Middle Ages to today, including an antological selection of Marian works from the theological, literary, artistic and musical heritage. The film shows well-known and some not so well-known Marianist shrines in Slavonia: Đakovo, Osijek, Slavonski Brod, Vukovar, Dragotin, Valpovo, Harkanovci, Šumanovci, Ilok, Vinkovci, Ilača, Lučica kod Lipovca, Bapska, Tovarnik, Sotin. Šarengrad, Svilaj, Komletinci, Aljmaš. Special attention is dedicated to the preserved monuments of medieval age and to the Slavonian Baroque Renewal after the liberation of of Turkish conquerors. We become acquainted with old books, verses and manuscripts and valuable exhibits from the permanent collections of the museums. The film also presents the original ethnic materials and music of the slavonian region. Special attention is given to the figure and work of bishop Josip Juraj Strossmayer, who was a great benefactor, protector and promotor of the several cultural and scientific institutions in Slavonia and Croatia.



Snimatelj ing. Dean Ganza i Hrvojka Mihanović-Salopek na snimanju filma 2012.




Sažetak. Stella maris južnih otoka (8. film)
U znanstveno-obrazovnom filmu Stella maris južnih otoka (marijanska baština Korčule i Pelješca) multidisciplinarno je prikazan presjek građe posvećen povijesnom štovanju Bogorodice na području nekadašnje Korčulanske biskupije, Pelješca i Mljeta od srednjeg vijeka do današnjih dana. Kroz film upoznajemo pojedina glasovita, ali i manje poznata stara povijesna marijanska središta duhovnosti i kulture (grad Korčula, Blato na Korčuli, Čara, Smokvica, Vela Luka, Račišće, Pupnat, Žrnovo, Lumbarda, Badija, Gospa od Jezera na Mljetu, Orebić, Viganj, Trpanj, Žuljana, Kuna, Ston).
Poseban naglasak pridan je povijesnoumjetničkim slikama, freskama, kipovima i njihovim autorima. Pored toga prezentirane su stare knjige i duhovni stihovi ovog podneblja, kao npr. srednjovjekovni tekstovi Korčulanske pjesmarice Svih Svetih, stihovi blatske Bratovštine Gospe od Ruzarija, stihovi Ivana Ostojića, Petra Kanavelića, Augustina Draginića Šaška, Andrije Kačića Miošića, Tome Ivanovića, Nedjeljka Subotića, Vinicija Lupisa. Istaknute su i važne povijesne osobe, od moreplovca Marka Pola, do braće Talovac, Luke Tolentića, Frana Nigretića, Nikole Petrovića, Jakova Baničevića, Vinka Paletina, Antuna Rozanovića, Marka Kalogjere i drugih. Film prikazuje i etnološko područje, narodne običaje, predaje i etno-tradiciju. Naposlijetku, u glazbenoj komponenti filma upoznajemo izvornu glagoljašku, od srednjeg vijeka očuvanu glazbenu tradiciju koju pjevaju bratovštine otoka Korčule, ali također slušamo i zvuk renesansih leuta, kao i orguljašku glazbu. (Produkcija: Udruga Prosoli - Sveta glazba i Real grupa)

Summary. The scientific-educational film Stella Maris of the Southern Islands presents a multidisciplinary cross-section of materials dedicated to the historical veneration of the Mother of God in the area of the former Korčula diocese, Pelješac and Mljet from the Middle Ages to the present day. Through the film we get to know some famous, but also lesser known old historical Marian centers of spirituality and culture (town of Korčula, Blato on Korčula, Čara, Smokvica, Vela Luka, Račišće, Pupnat, Žrnovo, Lumbarda, Badija, Our Lady of the Lake on Mljet-Gospa od Jezera na Mljetu, Orebić, Viganj, Trpanj, Žuljana, Kuna, Ston).
Special emphasis is placed on historical art paintings, frescoes, statues and their authors. In addition, old books and spiritual verses of this region were presented, such as medieval texts of the Korčula Songbook of All Saints, verses of the Blato Brotherhood of Our Lady of the Rosary, verses of Ivan Ostojić, Petar Kanavelić, Augustin Draginić Šaško, Andrija Kačić Miošić, Tomo Ivanović, Nedjeljko Subotić, Vinicije Lupis. Important historical maritime figures were also highlighted, from the explorer Marko Polo, to the Talovac brothers, Luka Tolentić, Fran Nigretić, Nikola Petrović, Jakov Baničević, Vinko Paletin, Antun Rozanović, Marko Kalogjera and others. The film also shows the ethnological area, folk customs, traditions and ethno-tradition. Finally, in the musical component of the film we get to know the original Glagolitic tradition, from the Middle Ages preserved musical tradition sung by the fraternities of the island of Korčula, but we also listen to the sound of Renaissance wooden musical instrument (leuta) and organ music.


Srednjovjekovni lik Bogorodice s Isusom, snimljen u sklopu filma Stella maris Dalmacije, 2. dio, 2009.
Snimljeno u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.




Sažetak. Sisačka biskupija, 9. film iz serijala Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine.
U znanstveno-obrazovnom filmu Sisačka Majka milosrđa multidisciplinarno je prikazan presjek građe posvećen povijesnom štovanju Bogorodice u Sisačkoj biskupiji od srednjovjekovnih tragova, preko barokne baštine, sve do današnjih dana. Kroz film upoznajemo pojedina istaknuta, ali i manje poznata povijesna marijanska svetišta kao što su: vodeća biskupijska marijanska hodočasnička središta u Kloštar Ivaniću i Gori, Bogorodičine crkve u Kutini, Sisku, Topuskom, Maloj Gorici kraj Petrinje, Žažini, Starom Farkašiću, Pokupskom, Dubrancu, Pešćenici, Ivanić Gradu, kao i ostalim crkvama u kojima se posebno štuju Gospini oltari. S obzirom na burne povijesne prilike u kojima je prostor Sisačke biskupije bio višestoljetno izložen ratnim nedaćama, ali značajan i bremenit junaštvom na braniku domovine, posebno su obrađeni i znameniti povijesni lokaliteti bitke kod Siska 1593.; grada Zrina, Gvozdanskog, Hrvatske Dubice, Hrvatske Kostajnice i Hrvatskog Čuntića. U filmu su snimljene stare i rijetke knjige vezane uz sakralnu baštinu Sisačke biskupije (kao npr. Misali Jurja od Topuskog iz 15. st., te povijesna djela Adama Baltazara Krčelića, Pavla Rittera Vitezovića, Jurja Ratkaja, Ivana Kukuljevića Sakcinskog, kraljevskog pisara Pavla iz Ivanića iz 15. st., Andrije Blaškovića, Ivana Šveara i dr.). Prisutni su i stihovi marijanskih pjesnika: Nikole Krajačevića Sartoriusa, Jurja Muliha, Pavla Štoosa,Velimira Deželića starijeg, Mate Marčinka. Kroz film upoznajemo izvorne narodne marijanske pjesme, tradiciju narodnih hodočašća, a kao osobitost Sisačke biskupije posebno je pružen prikaz vrijednih rustikalnih drvenih kapela kao i tradicijska drvena arhitektura starih kuća. Uz brojne duhovne kulturne znamenitosti upoznajemo i prirodne ljepote Banovine, Moslavine, Pokuplja, Turopolja i Posavine. (Produkcija: Udruga Prosoli - Sveta glazba i Real grupa)

Summary. The film Veneration of Mary, Mother of Mercy, in Sisak, is a multidisciplinary celebration of materials dedicated to the veneration of Our Lady in the Diocese of Sisak, from the Middle Ages to the present, including both famous and lesser known baroque Marian shrines, such as the leading diocesan Marian pilgrimage destinations in Kloštar Ivanić and Gora, Our Lady's churches in Kutina, Sisak, Topusko, Mala Gorica near Petrinja, Žažina, Stari Farkašić, Pokupsko, Dubranec, Pešćenica and Ivanić Grad, as well as other churches where Our Lady'€™s altars are particularly revered. Due to turbulent historical circumstances, the territory of the Diocese of Sisak endured centuries of warfare, to which the inhabitants responded with great heroism in the defense of the homeland, especially in the Battle of Sisak in 1593, the cities of Zrin, Gvozdansko, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica and Hrvatski Čuntić. The film also presents old and rare books related to the religious heritage of the Diocese of Sisak, such as the Missals of Juraj of Topusko from the fifteenth century and historical works by Adam Baltazar Krčelić, Pavao Ritter Vitezović, Juraj Ratkaj, Ivan Kukuljević Sakcinski, the royal scribe Pavao of Ivanić from the fifteenth century, Andrija Blašković, Ivan Švear and others. Verses by the Marian poets Nikola Krajačević Sartorius, Juraj Mulih, Pavao Štoos, Velimir Deželić the Elder and Mato Marčinko are recited. Moreover, there are original Marian folk songs, folk traditions associated with pilgrimages and, as a particular feature of the Diocese of Sisak, rustic wooden chapels and the traditional wooden architecture of old manors. In addition to numerous examples of the religious and cultural legacy, there is also the breathtaking natural beauty of Banovina, Moslavina, Pokuplje, Turopolje and Posavina.


Sopranistica Vesna Kovačić i Hrvojka Mihanović-Salopek snimaju glazbeni prilog - Ave Mariu
za film Sisačka Majka milosrđa - 2016. godine.




Sažetak. Varaždinska Regina angelorum, Varaždinska biskupija, 10. film
Znanstveno-obrazovni film Varaždinska Regina angelorum prikazuje povijesno štovanje Bogorodice u Varaždinskoj biskupiji, te predstavlja kulturološki putopis kroz istaknuta, ali i pojedina nedovoljno poznata svetišta Varaždinske biskupije: Lepoglava, Purga Lepoglavska, Kamenica, Višnjica, Veternica, Bednja, Radovan, Remetinec, Ludbreg, Koprivnica, Močile, Molve, Kloštar Podravski, Đelekovec, Drnje, Legrad, Donji Vidovec, Kotoriba, Sv. Marija (Međimurje), Prelog, Mala Subotica, Belica, Donji Hrašćan, Sv. Juraj u Trnju, Sv. Juraj na Bregu, Vratišinec, Mursko Središće, Štrigova, Biškupec, Varaždinske Toplice te Čakovec i Varaždin. Kroz multidisciplinarni presjek baštine naglasak je stavljen na impresivna dostignuća baroknog perioda u arhitekturi, književnosti, likovnoj umjetnosti, a posebice je obuhvaćena djelatnost Ivana Rangera i njegovih učenika te Varaždinca Blaža Grubera. U filmu su snimljene rijetke knjige i stihovi na starom hrvatskokajkavskom književnom jeziku (Antun Vramec, Fortunat Švagel, Ivan Belostenec, Nikola Benger, Andrija Eggerer, Ivan Krištolovec, Hilarion Gašparoti, Josip Bedeković, Nikola ml. Zrinski i Petar Zrinski, Katarina Zrinski, Katarina Patačić, Baltazar Milovec, Gregur Kapucin, Juraj Lehpamer). Prisutni su i stihovi suvremenih pjesnika Ivana Goluba i Ernesta Fišera. Ljepota podravskog pejzaža prikazana je kroz odraz hrvatskog naivnog slikarstva.Osobita pozornost posvećena je vrijednim eksponatima iz postava Gradskog muzeja Varaždin. Kroz film upoznajemo izvornu etno građu okolice Varaždina, Podravine, Međimurja te posebno arhaične međimurske folklorne sakralne napjeve. U ozračju brojnih baroknih anđela i slikovitih veduta grada slušamo i baroknu glazbu koja je prepoznatljivi znak Varaždina.
(Produkcija: Udruga Prosoli - Sveta glazba; Real grupa d.o.o.; Muzej grada Varaždina).

Summary. The scientific-educational film Regina angelorum of Varaždin presents the historical worship of the Virgin Mary in the Varaždin Diocese and represents a cultural travelogue through the well known and less known Marian shrines: Lepoglava, Purga Lepoglavska, Kamenica, Višnjica, Veternica, Bednja, Radovan, Remetinec, Ludbreg, Koprivnica, Močile, Molve, Kloštar Podravski, Đelekovec, Drnje, Legrad, Donji Vidovec, Kotoriba, Sv. Marija (Međimurje), Prelog, Mala Subotica, Belica, Donji Hrašćan, Sv. Juraj u Trnju, Sv. Juraj na Bregu, Vratišinec, Mursko Središće, Štrigova, Biškupec, Varaždinske Toplice te Čakovec i Varaždin. Through the multidisciplinary cross section of heritage, the emphasis is placed on the impressive achievements of the baroque period in architecture, literature, art, and particularly the activities of Ivan Ranger and his students including Blaž Gruber of Varaždin. The film shows rare books and verses in the old Croatian Kajkavian literary language (Antun Vramec, Fortunat Švagel, Ivan Belostenec, Nikola Benger, Andrija Eggerer, Ivan Krištolovec, Hilarion Gašparoti, Josip Bedeković, Nikola ml. Zrinski i Petar Zrinski, Katarina Zrinski, Katarina Patačić, Baltazar Milovec, Gregur Kapucin, Juraj Lehpamer). Included are also the verses of contemporary poets Ivan Golub and Ernest Fišer. The beauty of the Podravina landscape is shown in the reflection of Croatian naive paintings. Special attention is given to valuable exhibits from the permanent collections of the Varaždin Municipal Museum. The film also presents the original ethnic materials of the surroundings of Varazdin, Podravina, Međimurje and especially the archaic sacral folklore chants of the Međimurje region. In the presence of numerous baroque angels and picturesque views of the city, we also listen to Baroque music, a recognizable sign of the city of Varaždin. Regina angelorum in the Diocese of Varaždin.


Detalj Vrbničkog misala iz 15. st. s ornamentima, snimljeno u sklopu filma
Stella maris sjevernog Jadrana 2005.




Sažetak. Lička Majka od Utjehe (Gospićko-senjska biskupija, 11. film)
Znanstveno-obrazovni film Lička Majka od Utjehe prikazuje povijesno štovanje Bogorodice u Gospićko-senjskoj biskupiji, te predstavlja kulturološki putopis kroz istaknuta, ali i pojedina malo poznata svetišta: Katedrala Navještenja BDM u Gospiću, Konkatedrala Uznesenja BDM u Senju, Uznesenje BDM u Oštarijama; BDM Utješiteljica - Trošmarija; Crkva hrvatskih mučenika u Udbini; Uznesenje BDM u Brinju; Svetište Gospe od Krasnog na Velebitu; crkve u Slunju, Otočcu, Ogulinu, Karlobagu, Ličkom Lešću, Švici, Smiljanu, Kuterevu, Krivom Putu, Tounju, Palanci, Borićevcu, Kosinju i dr. Posebna pozornost posvećena je spomenicima srednjovjekovne Like, glagoljskim misalima, glagoljskim kamenim natpisima, rekonstrukciji glagoljaškog pjevanja. Upoznajemo i raritetne sakralne predmete iz stare Krbavske i Modruške biskupije, ali i živu pobožnost današnjice. Obilazimo i najpoznatije povijesne utvrde Modruša, Nehaja, Sokolca, Cetingrada, Drežnik-grada i dr. Film pokazuje brojne prirodne ljepote Velebita, Kosinjske doline, rijeka Mrežnice, Dobre, Like, Slunjčice, Korane, Rastoka, kanjona Zrmanje, Plitvičkih jezera, izvora Gacke i dr. Uz melodije srednjovjekovnih glagoljaških pjesama, slušamo i izvorne ličke etno-instrumente: ličke dvojnice i frulu. Film traga za davnim korijenima Like i njenim srednjovjekovnim sjajem kad su krajem 15. st. Kosinj, Modruš i Senj među prvim mjestima u Europi imali svoje glagoljske tiskare i štamparske strojeve. (Produkcija: Udruga Prosoli - Sveta glazba; Real grupa i TV Laudato)

Summary. The scholarly-educational film Lika's Mother of Consolation depicts the historical worship of the Virgin Mary in the Gospić-Senj Diocese, and represents a cultural travelogue through prominent but also some less known shrines: the Cathedral of the Annunciation of the Blessed Virgin Mary in Gospić, the Co-Cathedral of the Assumption of the Blessed Virgin Mary in Senj, the Church of the Assumption of the Blessed Virgin Mary in Oštarije, the Church of the Blessed Virgin Mary of Consolation in Trošmarija (Ogulin), the Church of Croatian Martyrs at Udbina, the Church of the Assumption of the Blessed Virgin Mary in Brinje, the Sanctuary of Our Lady of Krasno on Velebit mountain, the Churches in Slunj, Otočac, Ogulin, Karlobag, Ličko Lešće, Švica, Smiljan, Kuterevo, Krivi Put, Tounj, Palanka, Borićevac, Kosinj and others. Special attention is dedicated to the monuments of medieval Lika, Glagolitic Missals, Glagolitic stone inscriptions, reconstruction of Glagolitic singing. We also meet the rare sacral objects from the old dioceses of Krbava and Modruš, and also the living devotion of today. We also visit the most famous historical fortresses of Modruš, Nehaj, Sokolac, Cetingrad, Drežnik-city and the others. The film shows many natural beauties of Velebit mountain, Kosinj Valley, and Mrežnica, Dobra, Lika, Slunjčica, Korana rivers, Zrmanja River Canyon, Plitvice Lakes, Gacka River etc. Besides the melodies of medieval glagolitic songs, we also listen to the original Lika's ethno-instruments: Lika's double pipes and flute. The film traces and ancient roots of Lika and its medieval splendor when at the end of the 15th century, Kosinj, Modruš and Senj had their glagolitic printing shops and printing machines among the first places in Europe.



Detalj ilustracije iz Metropolitane u Zagrebu, snimljeno u sklopu
filma Zagrebačka Gospa od Kamenitih vrata, 2019.




Regina Martyrum The Veneration of the Mother of the God in the Bjelovar-Križevci Diocese

Sažetak. Zagrebačka Gospa od Kamenitih vrata, područje grada Zagreba, 12. film.
Znanstveno obrazovni film Zagrebačka Gospa od Kamenitih vrata prikazuje povijesno štovanje Bogorodice u Zagrebu te predstavlja kulturološki putopis kroz najstarija i najljepša zagrebačka svetišta: crkva Majke Božje Remetske, kapela Majke Božje anđeoske u Markuševcu, Kraljica Hrvata na Sljemenu, Pohod BDM u Čučerju, Sveta Marija na Dolcu, crkva Sv. Franje Asiškog, Sv. Marko, Sv. Katarina, kapela Majke Božje žalosne, Sv. Ivan Krstitelj, Uznesenje Marijino u Stenjevcu, Sv. Barbara, Kraljica svete krunice, Uznesenje Marijino u Brezovici, Sv. Vinko, Uznesenje Marijino u Resniku, Sveta Mati Slobode, Bezgrješno Srce Marijino, Marija Pomoćnica, katedrala Uznesenja Marijina, svetište Majke Božje od Kamenitih vrata i dr . U filmu su prezentirane vrijedne Gospine slike, kao i kipovi pohranjeni u zagrebačkim muzejima (Muzej grada Zagreba, Muzej za umjetnost i obrt, Strossmayerova galerija starih majstora, Mimara i dr.) Posebna pozornost pridata je raritetnim knjigama i rukopisima sačuvanim u Metropolitani, NSK i Muzeju grada Zagreba te deklamaciji starih stihova. Upoznajemo i sakralnu muzičku baštinu u interpretaciji zagrebačkih glazbenika i crkvenih zborova. Ovaj film sažetog presjeka marijanske baštine Zagreba nastao je nakon potresa u ožujku 2020., a ujedno je poticaj institucijama i kulturnoj javnosti da se svi zajedno založimo za temeljitu restauraciju oštećenih kulturnih spomenika. (Produkcija: Centar za kulturu Novi Zagreb, 2020.g.
(Producent: Branko Marić, ravnatelj Centra za kulturu Novi Zagreb.)

Summary. Our Lady of the Stone Gate in Zagreb; 12th film.
The scholarly educational film Our Lady of the Stone Gate in Zagreb shows the historical veneration of the Mother of God in Zagreb and presents a cultural travelogue through the oldest and most beautiful shrines in Zagreb: the Church of Our Lady of Remete, the Church of the Visitation of the Blessed Virgin Mary in Čučerje, the Chapel of Our Lady of the Angels in Markuševec, the Chapel of Our Lady of Sljeme, Queen of the Croatians, the Church of the Visitation of the Blessed Virgin Mary in Dolac, Zagreb, the Church of St. Francis of Assisi in Zagreb, the Church of St. Mark, St. Catherine's Church, Zagreb, the Chapel of Our Lady of Sorrows, the Church of St. John the Baptist, the Church of the Assumption of the Blessed Virgin Mary in Stenjevec, Zagreb, the Church of St. Barbara, Vrapče, Zagreb, the Church of Queen of the Holy Rosary, the Church of the Assumption of the Blessed Virgin Mary in Brezovica, the Church of St. Vinko, Zagreb, the Church the Assumption of Blessed Virgin Mary in Resnik, the Votive Church of the Holy Mother of Freedom in Zagreb, the Church of the Immaculate Heart of Mary, the Church of Our Lady of Help, the Cathedral of the Assumption of the Blessed Virgin Mary, the Shrine of the Mother of God of the Stone Gate in Zagreb, etc. The film presents valuable images of Our Lady, as well as statues stored in Zagreb museums (Zagreb City Museum, Museum of Arts and Crafts, Strossmayer Gallery of Old Masters, Mimara Museum and others). Special attention is paid to rare books and manuscripts preserved in the Metropolitan Library of the Archdiocese of Zagreb, National and University Library (NSK) and the Museum of the City of Zagreb and to the recitation of old verses. We also get to know the sacred musical heritage in the interpretation of Zagreb musicians and church choirs. This film with a concise cross-section of the Marian heritage of Zagreb was made after the earthquake in March 2020, and at the same time it is an incentive for institutions and the cultural public to all work together for a thorough restoration of damaged cultural monuments.


Ilustracija iz rukopisnog prijepisa Misala fra Bone Razmilovića iz Franjevačkog samostana Sv. Marije na Poljudu u Splitu,
snimljeno u sklopu filma Stella Maris Dalmacije 1. dio, 2007.







Sažetak. Regina Martyrum 13. film u sklopu projekta "Digitalno snimanje Hrvatske mariološke baštine"
Znanstveno-obrazovni film Regina Martyrum prikazuje štovanje Bogorodice u Bjelovarsko-križevačkoj biskupiji te predstavlja kulturološki i hodočasnički putopis kroz najstarija i najljepša marijanska svetišta: Uznesenje BDM u Novoj Rači, Uznesenje BDM u Glogovnici, Pohod BDM u Šandrovcu, Pohod BDM u Cirkvenoj, Majka Božja Koruška kod Križevaca, Uznesenje BDM u Gornjoj Rijeci, Pohod BDM u Garešnici, Pohod BDM u Gornjem Dragancu, Sv. Marija Lauretanska u Pogančecu, te marijanske umjetnine prisutne i u ostalim poznatim ili malo poznatim crkvama.

Kroz film upoznajemo vrijedne Bogorodičine slike i kipove, glazbenu tradiciju i običaje iz pučke pobožnosti. Također upoznajemo prirodne ljepote i povijesna zdanja (stari grad Kalnik, Zelingrad, Garić-grad, dvorac Erdoedy-Rubido, dvorac Lovrečina i dr.). Filmski putopis sadrži odlomke stihova i knjiga u kojima pjesnici ovog kraja opisuju Bogorodicu i njezina svetišta, počevši od knjige Nikole Bengera Regina Martyrum iz 1730. pa nadalje. Osobita pozornost pridana je umjetninama iz Dijecezanske zbirke smještene u Bjelovarsko-križevačkoj biskupiji u Bjelovaru.

Summary. Regina Martyrum The Veneration of the Mother of the God in the Bjelovar-KrižŒevci Diocese, 13th film.
The scientific and educational film Regina Martyrum depicts the veneration of the Mother of God in the Bjelovar-Križevci Diocese and presents a cultural and pilgrimage travelogue through the oldest and most beautiful Marian shrines: Assumption of the Blessed Virgin Mary in Nova Rača, Assumption of the Virgin Mary in Glogovnica, Visitation of the Blessed Virgin Mary in Šandrovac, Visitation of the Blessed Virgin Mary in Cirkvena, Mother of God of Koruška near Križevci, Ascension of the Blessed Virgin Mary in Gornja Rijeka, Visitation of the Blessed Virgin Mary in Garešnica, Visitation of the Blessed Virgin Mary in Gornji Draganec, St. Marija Lauretanska in Pogančec, and Marian artworks present in other well-known or little-known churches.

Through the film, we get to know valuable paintings and statues of the Virgin Mary, musical traditions and customs from popular piety. We also get to know natural beauties and historical buildings (the old town of Kalnik, Zelingrad, Garić grad, Erdoedy-Rubido castle, Lovrečina castle, etc.). The film travelogue contains excerpts of verses and books in which the poets of this region describe the Virgin Mary and her shrines, starting with Nikola Benger's book Regina Martyrum from 1730 onwards. Particular attention was paid to artworks from the Diocesan collection located in the Bjelovar-Križevci Diocese in Bjelovar.



Biografija HRVOJKE MIHANOVIĆ - SALOPEK

Hrvojka Mihanović - Salopek diplomirala je 1984. hrvatsku književnost i jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu je magistrirala 1990. s temom Hrvatska himnodija od srednjeg vijeka do preporoda, a godine 1998. je doktorirala s temom Hrvatska crkvena himnodija 19. st.

Od godine 1986. radi u Odsjeku za književnost, Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU. Od 2002. u zvanju je znanstvene suradnice, od 2008. u zvanju više znanstvene suradnice, od 2013. u zvanju znanstvene savjetnice te od 2018. znanstvene savjetnice u trajnom zvanju. Honorarno je predavala na Odsjeku kroatologije na Ljetnoj školi Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu 2008./09., a u akademskoj godini 2009./10. honorarno je predavala kolegij Himnologija na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na doktorskom studiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu honorarno je predavala 2017.

Godine 1997. izabrana je za počasnu, dopisnu članicu Međunarodne Mariološke akademije u Rimu (Pontificia Academia Mariana Internationalis). Sudjelovala je na više znanstvenih projekata; (od 1986. do 1989. na znanstvenom projektu) Sabrana djela Ante Kovačića; (od 1991. do 2001. na znanstvenom projektu) Sabrana djela Milana Begovića u 24 sveska, a sada je suradnica na znanstvenom projektu HAZU Hrvatski književni povjesničari.



Od 2007. do 2019. vodila je međunarodni bilateralni projekt Doprinos hrvatskih i bugarskih intelektualaca duhovnoj raznovrsnosti Europe, između HAZU i Bugarske akademije nauka (BAN). Bila je voditeljica međunarodnih znanstvenih skupova u okviru manifestacije Dvigrad - međunarodni festival rane glazbe u Istri pod pokroviteljstvom Predsjednika RH. Služi se engleskim jezikom.

Napisala je 10 autorskih znanstvenih knjiga:

  1. Hrvatska himnodija (od srednjeg vijeka do preporoda), (167 str.) Književni krug, Split, 1992. (167 str.) ISBN 86-7397-115-2;
  2. Hrvatska crkvena himnodija 19. stoljeća, Biblioteka "Scientiae et Artes", "ALFA", Zagreb, 2000. (339 str.) ISBN 953-168-235-6;
  3. Tihi pregaoci visovačko-skradinskog područja (Doprinos franjevaca hrvatskoj himnodiji i duhovnoj književnosti), izdanje Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, Biblioteka "Ravnokotarski Cvit", knj. br.15, Split, 2004. ( 96 str.)ISBN 953-6012-28-6;
  4. Iz duhovnog perivoja, Biblioteka "Posebna izdanja", "Ljevak - Zagreb, 2006. (293 str.) ISBN 953-178-769-7
  5. Doprinos Petra Kanavelića hrvatskoj pasionskoj baštini, (u suautorstvu s dr. Vinicijem Lupisom), Ogranak Matice hrvatske Split, Split, 2009. (303 str.) ISBN 978-953-6159-94-5;
  6. Željezni duh. Doprinos Jakete Palmotića Dionorića hrvatskoj književnoj baštini, (u suautorstvu s dr. Vinicijem Lupisom), Institut "Ivo Pilar" u Dubrovniku, Zagreb - Dubrovnik, 2010. (474 str.) ISBN 978-953-6666-67-6,
  7. U ogledalu kritike, "Udruga Prosoli", Zagreb, 2012./13. (263 str.) ISBN 978-953- 56249-3-6
  8. Fra Petar Knežević - Gospin pjesnik i književnik, ( u suatorstvu s dr. sc. Hanom Breko-Kustura i fra Mirkom Marićem); Ogranak Matice hrvatske u Sinju, Sinj, 2017. ( 451 str.) ISBN 978-953-7440-22-0
  9. U ogledalu znanstvenih prosudbi, "Biakova", Zagreb, 2018. (381.str.) ISBN 978-953-8136-33-7
  10. Kristalni plov (umjetnička djelatnost Branke Beretovac, prvakinje HNK u Zagrebu), Biakova d.o.o., Zagreb, 2019. (310 str.) ISBN 978-953-8136-90-0
  11. Povijest Društva Poljičana, (u suautorstvu s Nedjeljkom Mihanovićem), Udruga zagrebačkih Poljičana "Sveti Jure" i Ogranak Matice hrvatske u Podstrani, Zagreb - Split, 2021.(402 str.) ISBN 978-953-49781-0-8
  12. Zagrebačka Gospa od Kamenitih vrata (Marijanska baština Zagreba).

Priredila je 38 knjiga izabranih djela, monografija i zbornika radova. Objavila je 114 izvornih znanstvenih radova u inozemnim i domaćim časopisima i zbornicima i 226 stručnih radova. Uvrštena je u leksikon Who is who in Croatia, 1993. str. 480 i u Književnu enciklopediju Leksikografskog zavoda, sv. III, str. 79.

Sa znanstvenim predavanjima sudjelovala je na više međunarodnih skupova: na mariološkom kongresu u Kevelaeru (Njemačka) 1987.; u Huelvi kod Seville (Španjolska) 1992.; u Čenstohovi-Poljska, 1996.; u Rimu, 2000. i 2004.; u Lourdesu (Francuska, 2008.), na Međunarodnom slavističkom kongresu ("American Association for the Advancement of Slavic Studies") u Bostonu- SAD, 1996.; na Međunarodnom kroatističkom skupu Katedre za slavističku filologiju Filozof. fakulteta Sveučilišta "Lorand Eotvos" u Budimpešti 2003.; na slavističkom skupu u Pečuhu 2002.; na Međunarodnoj bugarsko- hrvatskoj konferenciji u Sofiji 2008., 2011., 2013., 2015. i 2017.; na Međunarodnom simpoziju u Čiprovcima, 2009.; na Međunarodnom simpoziju o Ivi Frangešu u Trstu, 2012.; na Međunarodnom simpoziju u Petrovaradinu i Novom Sadu, 2015. na Međunarodnom simpoziju u Strugi, 2019. i dr.

Također često sudjeluje i na brojnim domaćim međunarodnim, slavističkim i kroatističkim znanstvenim skupovima, npr.: "Dani hvarskog kazališta"; Isusovci u vjerskom, znanstvenom i kulturnom životu Hrvata; Recepcija Milana Begovića; Religijske teme u književnosti; Hrvatski književni barok i slavonska književnost 18. stoljeća; Književnost u Osijeku i o Osijeku od početaka do danas; Skup o Andriji Kačiću - Miošiću, Strossmayerovi dani, "Hrvatski književni povjesničari" (znanstveni skupovi o Franji Fancevu, Tomi Matiću, Albertu Haleru, Branku Drechsleru Vodniku, Ivanu Milčetiću, Milanu Rešetaru, Šimi Ljubiću, Ivi Frangešu, Antunu Barcu, Đuri Šurminu, Miloradu Mediniju, Slavku Ježiću i dr.), na simpozijima o Tomi Babiću, Petru Kneževiću, Josipu Banovcu, Petru Bačiću, Ivanu Ančiću, Emeriku Paviću, "Nazorovi dani" (Postire, 1996. i 1999.), na Međunarodnom znanstv. interdisciplinarnom simpoziju Hrvatska folklorna i etnografska baština u svjetlu dubrovačke, svjetske i turističke sadašnjosti u Dubrovniku, 2012. i 2013; na međunarodnom skupu "Pasionska baština" u Subotici 2013.; te na stručnim skupovima "Dani Josipa i Ivana Kozarca" u Vinkovcima, "Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara", književni susreti "Dobrojutro more" (Podstrana kod Splita), "Kačićevi dani", "Croatia rediviva" (Brač), "Struške književne večeri" (Makedonija) itd.

Bila je višegodišnji honorarni suradnik Znanstveno-obrazovnog programa HRTV na kojem je kao scenaristica realizirala više emisija i književnih portreta (Klanjam ti se kraljiću - hrvatske božićne pjesme; U smrti se sniva - hrvatske pjesme kroz povijest o smrti, Krkom uzvodno -književni portret Nikole Pulića, Plemenita nit paučine - književni portret Višnje Stahuljak i dr.). Od 2005. je scenaristica, redateljica i voditeljica projekta "Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine" pod pokroviteljstvom Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora i Vijeća za kulturu Hrvatske biskupske konferencije, te je do sada ostvarila 12 znanstveno-obrazovnih filmova na temu multidisciplinarnog prikaza marijanske baštine u pojedinim hrvatskim biskupijama i županijama. (Stella maris Hrvatskog zagorja (duhovno pjesništvo o Bogorodici), Stella maris sjevernog Jadrana (duhovno pjesništvo o Bogorodici), Dubrovačka velika proteturica (marijanska baština Dubrovnika) Stella maris Dalmacije, 1. dio (marijanska baština u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji), Stella maris Dalmacije, 2. dio (marijanska baština u Šibenskoj biskupiji) Stella maris Dalmacije, 3. dio (marijanska baština u Zadarskoj nadbiskupiji), Stella maris slavonskih žitnih polja (marijanska baština u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji), Stella maris južnih otoka (marijanska baština nekadašnje Korčulanske biskupije), Sisačka Majka milosrđa (marijanska baština Sisačke biskupije), Varaždinska Regina angelorum (marijanska baština Varaždinske biskupije), Lička majka od utjehe (marijanska baština Gospićko-senjske biskupije), Zagrebačka Gospa od Kamenitih vrata (marijanska baština Zagreba). Također je režirala film Sinfonia croatica et christiana o djelu ak. slikara Josipa Botterija Dinija.

Priredila je kao vanjski suradnik više stručnih jedinica za Hrvatski biografski leksikon, za Opću enciklopediju i Književnu enciklopediju Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža", te za Leksikon hrvatskih pisaca -"Školske knjige"2000. Popratila je predgovorom više od 60 knjiga propisane lektire i novoobjavljene beletristike za sljedeće izdavačke kuće: "Ljevak", "Školska knjiga", "Mladost", "Znanje", "ABC - naklada", "Mozaik", "Laus", "Albatros", "Nova stvarnost", "Neretva", "Alfa", Naklada Bošković, "Privlačica d.o.o.", "Panonius", Naklada Haid, "Biakova d.o.o." i dr. Za izdavačku kuću "Mozaik" priredila je za biblioteku "Zlatna lađa" dva priručnika za nastavnike (lektirna djela I.B. Mažuranić i V. Nazora).

Od 1988. do 1998. bila je član uredničko-redakcijskog odbora časopisa Umjetnost i dijete, a od 2003. djeluje kao suradnica i povremeno urednica stručnog časopisa "Musica sacra" u Zagrebu. Od 2011. članica je Savjeta "Školskog vjesnika", pedagoškog časopisa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Od 1995. do danas redovni je član Nacionalnog odbora za dječju knjigu RH. Od 2018. član je redakcijskog vijeća za zbornike u izdanju Udruge Pasionska baština. Sudjeluje kao recenzent i član-suradnik u radu međunarodnog uredništva redakcije bugarskog znanstvenog časopisa Bulgarian Historical Review, Institute for Historical Studies (BAN) u Sofiji. Članica je Društva hrvatskih književnika, članica Društva hrvatskih intelektualki (koje je punopravni član međunarodne organizacije International Federation of University Women sa sjedištem u Genevi). Od 2006. počasna je članica Matice slovačke u Zagrebu. Redovna je članica Hrvatskog mariološkog instituta pri KBF- u Sveuč. u Zagrebu. Od 2007. sudjeluje kao promotor i suorganizator u radu književnih i kulturnih tribina Hrvatske paneuropske unije u Zagrebu.

Usporedo s književnošću završila je 1984. studij orgulja na Institutu za crkvenu glazbu pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Član je Hrvatskog udruženja glazbenih umjetnika od 1986. godine. Istakla se nizom zapaženih koncerata u domovini kao i u inozemstvu (Austrija, Francuska, Mađarska, Njemačka, Španjolska, Poljska, Češka, Argentina i SAD). Ostvarila je četiri CD-snimke u izdanju kuće HRT-"Orfej" i "Sveta glazba" d.o.o.

Dobitnica je:

  1. brončane medalje "Mila Gojsalić" Društva Poljičana;
  2. Nagrade "Petar Kanavelić" za 2016. godinu (Društva književnika Rijeka i Gradskog poglavarstva Korčule);
  3. Srebrne povelje - nagrade Matice hrvatske Zagreb, 2009. i 2018. godine za književnost.
  4. Primila je "Posebno priznanje za nakladnički pothvat" za Izabrana djela Miroslava S. Mađera I. "IV. na Danima hrvatske knjige i riječi" Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici 2019.
  5. U 2019. godini odlikovana je ordenom Hrvatskog pletera za promicanje hrvatske kulture.



Hrvojka Mihanović-Salopek i Gordana Laco: Jadranskih sirena zov, 2024.

By Nenad N. Bach and Darko Žubrinić
Published  01/14/2025

Na samom početku treba odgovoriti zašto su se priređivačice odlučile sastaviti antologijski izbor iz poezije hrvatskih književnica u Dalmaciji od 18. stoljeća do danas pod nazivom Jadranskih sirena zov. Razlog tome leži u impresivnoj činjenici da upravo na obali Jadrana, u Dubrovniku i Dalmaciji nalazimo u pisanim zapisima prve obrazovane dame kojima je književnost sama po sebi, ali i vlastiti pjesnički izraz nezaobilazni dio osobnosti i intelektualnog identiteta. Izdavač spomenute knjige je Splitski ogranak Društva hrvatskih književnika. Autorice su dr. Hrvojka Mihanović-Salopek (na slici, HAZU, Zagreb) i izv. prof. dr. Gordana Laco (Sveučilište u Splitu).

Part 1



Dr. Hrvojka Mihanović Salopek. Izvor fotografije HAZU.

Dr. Gordana Laco, izv. prof. Sveučilišta u Splitu.
Izdavač spomenute knjige je Splitski ogranak Društva hrvatskih književnika.



Na samom početku treba odgovoriti zašto su se priređivačice odlučile sastaviti antologijski izbor iz poezije hrvatskih književnica u Dalmaciji od 18. stoljeća do danas pod nazivom Jadranskih sirena zov. Razlog tome leži u impresivnoj činjenici da upravo na obali Jadrana, u Dubrovniku i Dalmaciji nalazimo u pisanim zapisima prve obrazovane dame kojima je književnost sama po sebi, ali i vlastiti pjesnički izraz nezaobilazni dio osobnosti i intelektualnog identiteta.

Cvijeta Zuzorić (r. 1552.)

U 16. stoljeću ističe se kao najslavnija dubrovačka inspirativna muza, ali i autorica nesačuvanih stihova Cvijeta Zuzorić (rođ. 1552.), kojoj su u znak poštovanja pisali stihove Dinko Zlatarić, Nikola Gučetić i glasoviti Torquato Tasso. Uz Cvijetu se isticala i njezina prijateljica Mara Gučetić Gundulić koja je u svojoj posveti objavljenoj u predgovoru filozofskog djela Discorsi sopra la Metheore Nikole Gučetića, stala u obranu Cvijetina književnog salona i književnih diskusija od neutemeljenih prigovora. Pored toga, obje prijateljice bile su članice dubrovačkog društva Dei concordi (Akademije složnih), gdje su se družile s pjesnikinjama Nadom i Julijom Bunić. Nada Bunić pisala je na talijanskom i objavila 1569. djelo Difesa de le Speranza et Vittoria di Bona, dok se od Julije Bunić sačuvala samo jedna pjesma na talijanskom jeziku La Signora Giulia Bona inferma. Al Monaldi, objavljena krajem 16. st. u Veneciji.

Mnoge dame stvarale su i na latinskom kao npr. Marija Faccenda i Jelena Pozza Sorgo s početka 18. st. koje su pisale retorički skladna latinska pisma. Taj renesansni početak buđenja ženske pjesničke izražajnosti razbuktao se krajem 17. i tijekom 18. stoljeća, kad pronalazimo sačuvane prve hrvatske rukopise, pa i tiskane stihove hrvatskih književnica, Marije Bettera Dimitrović, Anice Bošković, Benedikte Gradić, Lukrecije Bogašinović, Vice Tulić Krizić (Criseo) te požrtvovne prepisivačice/redaktorice pjesama -€“ Franice Bizanti Arneri. Prema zapisima tadašnjih suvremenika također je i Marija Giorgi Bona bila jedna od važnijih osoba dubrovačkog društvenog i kulturnog života s kraja 18. st., u čijem su se salonu također okupljale intelektualne elite. I upravo u sferi ljetnikovca i privatnih salona blijedjela je stroga razlika privatne i javne sfere, jer su u razgovorima o znanosti, filozofiji, umjetnosti, ekonomiji, pa čak i politici, žene i muškarci bili ravnopravni sudionici diskusija.

Drugi vrlo bitni razlog sastavljanja antologije posvećene isključivo ženskim autoricama je činjenica da smatramo da stvaralaštvo žena nije do kraja pročitano, a veliki broj autorica je u postojećim antologijskim izborima zapostavljeno u odnosu na pjesnike, koji u pretežnom omjeru tvore kanon povijesti hrvatske književnosti. Ova antologija ne može nipošto jamčiti da je stvaralaštvo pjesnikinja iz Dalmacije u potpunosti obuhvaćeno, jer svaka antologija samo je individualni vrjednosni sud i izbor iz građe, ali smatramo da u velikoj mjeri ona upotpunjuje i popravlja nejednoliki udio ženskog pjesništva u obzorju suvremene hrvatske kritičke i čitalačke percepcije. Uvid u antologije hrvatskog pjesništva pokazuje da se u izborima pojavljuje petnaest do dvadeset, uvjetno rečeno, najpoznatijih imena pjesnikinja s cijelog hrvatskog jezičnog područja, a veliki dio autorica s povećim opusom, pa i uz odlična pjesnička ostvarenja ostaju nezapažene, a vjerojatno u opsežnom izdavačkom mnoštvu i nepročitane. Budući da u dnevnim listovima sve manje pronalazimo književnokritičke osvrte, a stručni časopisi ih ne mogu u dovoljnom broju pratiti, autorice ostaju izolirane, posebice ako se njihovo stvaralaštvo odvija u manjim gradićima ili na otocima, daleko od urbanih središta koja orkestriraju svoje prioritete. Na navedene činjenice upozorile su me i članice Društva hrvatskih književnika (DHK) iz naših ogranaka te sam kao predsjednica DHK osjetila i određenu etičku dužnost da takvo recepcijsko stanje treba poboljšati, a tu književnokritičku neravnotežu ova antologija nastoji, barem donekle, ispraviti.


Antologija poezije hrvatskih književnica u Dalmaciji krenula je svjesno od područja Jadrana, zbog toga što su korijeni hrvatske kulture, osobito one renesansne i potom ranobarokne najočuvaniji u tom području, ali je pritom važno saznanje priređivačica da je to samo prvi dio diptiha u pregledu pjesništva hrvatskih književnica. Nakon ovog prvog sveska, neminovno će slijediti i drugi svezak diptiha koji bi obuhvatio prostor cijele kontinentalne Hrvatske tj. opsežni dio pjesničkog stvaralaštva književnica "s druge strane Velebita".

U širokom povijesnom vremeplovu od 18. do 21. stoljeća postavlja se i pitanje kriterija odabira pjesama. Svakako se kao bitan kriterij uvažavala poetska funkcija jezika i njezin izražajno-estetski habitus, ali, pored toga, uvažavala se i raznovrsnost motiva, oblikotvornih ostvarenja (od spjevova, soneta, pjesama u vezanom ili slobodnom stihu do haiku forme i dr.) i stilova koji tvore važan književnopovijesni mozaik, ali usporedno i društveno-antropološki mozaik raznovrsnih tema i problema koji zaokupljaju hrvatske književnice u različitim vremenskim razdobljima. Antologija slijedi kronološki književnopovijesni odabir koji nastoji odraziti vrlo široki opus tema koje zaokupljaju književnice te se time pokazuje da nema područja (filozofskog, svjetonazorskog, društveno-angažiranog, intimnog, psihološkog, apstraktnog, jezično-ludističkog i dr.) koje nije zastupljeno u ženskom pjesništvu. Time ova antologija predstavlja i zanimljivi, sažeti, historijski presjek književnih prioriteta, individualnih esteskih opredjeljenja, kao i originalnih poetsko-jezičnih realizacija bez kojih bismo u poznavanju hrvatske književnosti bili siromašniji i zakinuti ako ih ne upoznamo.

Povijesni vremeplov sačuvanih tekstova pokazuje da je, nakon renesansnih začetaka, prosvjetiteljsko razdoblje pružilo presudni poticaj hrvatskim književnicama za samostalno stvaranje. Iako u tom razdoblju nema odjeka kojeg podrazumijevamo u današnjem obliku analitičkog, književnokritičkog prikaza, autorice ulaze u područje najranijih književnopovijesnih, uglavnom bibliografskih pregleda, a njihovi sačuvani rukopisi, prijepisi ili (u primjeru Anice Bošković) tiskana izdanja, svjedoče o njihovoj afirmaciji i postupnoj književnoj integraciji u starovjeki, tada pretežito "muški književni svijet". Nema ljepšeg edukativnog savjeta od rečenice dubrovačke patricijke Marije Giorgi Bona koja u 18. stoljeću, u jednom pismu svojoj kćeri u Firencu šalje sljedeću poruku: "Ni bogatstvo, ni plemstvo, ni moć, ni ljepota ne vrijede bez znanja."


Pored obrazovanosti, u tadašnjem društvenom mijenju Dubrovačke Republike, ali i ostatku Reliquiae reliquiarum Croatiae podrazumijevala se kao cijenjena ženska vrlina duhovnost, odnosno religioznost. Upravo u molitvenom izdanju Sarce prisveto Jezusovo, 4 (Venecija, 1783.) isusovac Ivan Marija Matijašević u svojoj posveti portretira uzoran lik dame 18. stoljeća i njezine vrline: "Uma tvoga bistrina, pameti živoća, ćud blaga, slatka uljudnost, bistro razloženje, ter ini naravni dari kojijem te obilno nadari Stvoritelj milostivi; nu još vele veće ono srčano bogoljupstvo (kojijem iz nedozora tvoga vijeka pospješiše razgorjeti te pripomnjiva g. Mara, tvoja roditeljica) i milohotno priljubnuće k svakoj duhovnoj zabavi". Unutar atmosfere vremena nije neobično što su se sve četiri dubrovačke književnice iz 18. st. (Marija Dimitrović, Anica Bošković, Benedikta Gradić, Lukrecija Bogašinović) opredijelile za stvaralaštvo duhovnog usmjerenja, jer je to u društvenim okolnostima bilo ne samo općeprihvatljivo, već s uvažavanjem
primano, a pritom se njegovao omiljeni žanr pastorale koja je nosila svoju povezanost i sa antičkim Teokritovim idilskim pjesništvom, Vergilijevim eklogama, petrarkističkim oblikom pastorale, potom i arkadijskim oblicima, ali i sa interpolacijama narodnih koledi.

Međutim, u 18. stoljeću pronalazimo i rijedak primjer odstupanja od društvenih očekivanja u primjeru Vice Tulić Krizić, svojevrsne korčulanske plemenitašice- buntovnice. Iako Vica nije znala pisati, imala je snažan dar zapažanja te je diktirala svoje kritički usmjerene stihove bilježniku Petru Ostoiću i time je pronašla način da svoj glas trajno zabilježi. U ovom izboru se po prvi put donosi tekst njezine pjesme o pokladnim kolovođama, a jedina dva sačuvana rukopisa se nalaze unutar nekoć privatnog arhiva obitelji Ostoić koji je danas pohranjen u Arhivskoj zbirci
samostana Družbe Kćeri milosrđa sv. Frane u Blatu na Korčuli. Postoje zapisi iz dokumentacije o životu u Korčuli da su se takvi tekstovi i pjevali kao pjesme- rugalice. Iako je sačuvani trag Tulićeve jako skroman, ipak je vrlo zanimljiva činjenica da se krajem 18. stoljeća udana žena iz ugledne kuće odlučila bespoštedno ismijati mane svojih sugrađana, koristeći pritom britki, grubi stil satiričnih pošalica, koji pripada onodobnoj nižoj kulturi izravnog pučkog, nerijetko i vulgarnog svakodnevnog govora. U svakom slučaju Vicin istup je rijedak primjer rušenja tada obvezne barijere između javnog i privatnog mišljenja i svojevrstan put prema subverzivnosti.

Na sasvim drugoj razini trebamo promatrati i pojavu Franice Bizanti Arneri (Arnerić), prvenstveno kao pojavu vrijedne društveno-kulturne svijesti o važnosti književnosti, a nipošto kao samostalni književni iskaz. Franica je bila visoko obrazovana, bavila se prepisivanjem pjesama, a prigodom udaje je u svojim kovčezima donijela iz Kotora na Korčulu svoj rukopisni prijepis pjesama kotorskoga baroknog pjesnika Živa Bolice Kokoljića Poghodegnie Zarkaua koiesu u Kotoru od Bratstua Suetoga Krisca, i paruom Suetomu Kriscu / Pohođenje crkava koje su u Kotoru od Bratstva sv. Križa, i prvom Svetomu Križu. Svojim prijepisom Franica je spasila od zaborava vrijedne duhovne i povijesne stihove posvećene danas nestalim crkvenim spomenicima u Kotoru. Ali, postavlja se pitanje: je li tijekom prijepisa Franica pojedine dijelove rukopisa možda i mijenjala, redigirala ili naprosto drugačije iščitala (kao što se to znalo događati i
kod drugih prepisivača)? U tom slučaju je možemo promatrati i kao potencijalnu suautoricu ili barem prvu urednicu rukopisa hrvatskih stihova Živa Bolice Kokoljića. U svakom slučaju, svojim predanim radom oko očuvanja baroknih stihova, pokazala je da su hrvatske dame od 17. st. ustrajno tražile svoj put samoostvarenja i duhovnu oazu u okrilju pjesničke riječi.


Please, go to the next page below.


Part 2



U 19. st. prodor u središte društvenog i rodoljubnog angažmana predstavljaju preporodne pjesnikinje Ana Vidović i Ana Vrdoljak koje sudjeluju svojim pjesništvom i participiranjem u književno-društvenim okupljanjima u hrvatskom preporodnom pokretu, a objavljuju u najvažnijem južnohrvatskom preporodnom časopisu, zadarskoj Zori dalmatinskoj. Josipa Dragičević u svojoj knjizi argumentira kako su "hrvatski preporoditelji posebnu pozornost posvetili ženama i njihovom udjelu u preporodnim gibanjima. Žena kao majka imala je najznačajniju ulogu u odgoju djece pa su, zastupajući ideju odgoja na hrvatskom jeziku i u narodnom duhu, preporoditelji u majkama vidjeli odlučujući čimbenik u opstojnosti svojih ideja." Kod obje preporodne autorice pratimo romantičarsko buđenje interesa za područje usmenog narodnog pjesništva, uočljiv je utjecaj narodnog deseterca i osmerca te pronalazimo motive svjetovnoga idilično-ljubavnog i domoljubnog karaktera. Posebnu zornost mogućeg realističnog zbivanja sadrži pjesma Ane Vidović o mladom zaručničkom paru zarobljenom u raljama nagle morske oluje, a kod Ane Vrdoljak impresionira njezina formalna vještina rimovanja i svježina izraza. Ipak, neophodan je zaključak da je 19. st. još uvijek u velikoj mjeri podozrivo za književno stvaranje, a posebno za individualno objavljivanje knjiga ženskih autorica. Iako se žene postupno pojavljuju u službi promicanja obrazovanja, kao učiteljice, veliki dio ženske populacije usmjeren je uglavnom prema dobroj udaji, a pod utjecajima talijaniziranih političkih okolnosti i autonomaša, mnoge nadarene djevojke školuju se na talijanskom ili odlaze na školovanje u Italiju i time se otuđuju od potencijalnog stvaralaštva na materinjem jeziku. Dragojla Jarnević iz vlastitog teškog iskustva konstatira 1872. u svom Dnevniku: "Naši Hrvati hrokću - na žensko pero.".

Primjer jedne zaboravljene intelektualke pronalazimo u liku Olge Ivezić Lozančić, rođene krajem 19. st. koja je bila nadarena slikarica i književnica, a u Omišu su je posjećivali čuveni nobelovci Alberto Moravia i Salvatore Quasimodo. Po prirodi je bila samozatajna, a iza 2. svj. rata i neutemeljeno politički proskribirana te je ostala zaboravljena i bez vlastite objavljene zbirke, a tek poneke pjesme moguće je naći u staroj periodici. Njezina pjesma Naša bura pokazuje talent, a njezini zagubljeni rukopisi u talijanskim arhivima možda bi je jednom mogli pokazati u cjelovitijem književnom profilu.

Preko proslavljene europske pobornice ženskog stvaranja George Sand i modernističke književne zvijezde Virginije Woolf, sve intenzivnije raste društvena svijest o uvažavanju ženskih književnica i kod nas. No u Dalmaciji tek početak 20. st. otvara sasvim nove, dotad netaknute motive koji će se razviti u stvaralaštvu Božene Begović (prve samosvjesne predsjednice Društva hrvatskih književnica od 1938. do 1941.), Cate Dujšin Ribar, Ivanke Vujčić Laszowske, Stanislave Adamić i drugih. U ranoj fazi afirmacije žene kao ravnopravne djelatnice umjetnosti izdvaja se pjesma Raspucavanje ploda Cate Dujšin Ribar, koju možemo protumačiti gotovo kao programsku pjesmu. U njoj se pojam začeća, trudnoće i poroda poistovjećuje s dubokim upijanjem sveživotnog okruženja tj. pronalaskom nadahnuća ("začela sam sa suncem"), dok se plod nara prikazuje u likovnoj i književnoj realizaciji, a time se uloga žene kao nositeljice života transponira na poziciju stvarateljice umjetnosti. Kod Božene Begović javlja se već vrlo
individualizirano emotivno i refleksivno iskustvo života u kojem autoricu obilježava samosvojnost i neodgonetljivost tajanstvenog unutarnjeg previranja. Prvenstveno prozna autorica, ali i pjesnikinja, Ivanke Vujčić Laszowska se istakla lirizmom koji pomiče deskripciju vanjskog svijeta i objektivnih pojmova na područje unutarnje doživljajnosti. Kod slikarice i pjesnikinje Anke Prizmić Šege pronalazimo u pjesmi Ono čega više nema jednu brižnost prema rascjepima etičkog sklada, a ova motivika će se u 20. st. protegnuti i na pojačani interes za socijalne teme.



Najsnažniju prekretnicu u ženskom pjesništvu dalmatinskog, ali i cjelokupnog hrvatskog podneblja napravila je poezija Vesne Parun. Njezina prva pjesnička zbirka "Zore i vihori" (1947.), u kojoj dominira osjećaj ljubavi i prirode suprotstavljene doživljenom ratu i stradanju, suprotstavila se nametnutim kriterijima socrealizma i otvorila je put samosvojnim poetikama krugovaškoga naraštaja. Objavila je čitav niz pjesničkih zbirki kojim se afirmirala kao jedna od najvećih suvremenih književnica te je stvorila jedinstven, iskonski, spontan i do tada neviđen pjesnički pristup emotivnom i pojmovnom doživljavanju svijeta. Njezin izvoran poetski iskaz realizirao je visok antologijski uzor i ostavio snažan utjecaj na potonje pjesništvo. Nakon rane afirmacije Vesne Parun možemo uočiti prvu erupciju raznolikih stilskih ostvarenja u sve brojnijoj književnoj produkciji autorica poniklih ili djelatnošću vezanih uz dalmatinsko podneblje. Na tragu iznimne osjećajnosti Vesne Parun čitav niz pjesnikinja druge polovice 20. st. produbljuje senzibilna osluškivanja i jezična predočavanja emotivnih fenomena: ljubavi, strasti, samoće, izdaje, smrti i dr. (Jagoda Marović Sinti, Marela Mimica, Mirjana Ganza Šarec, Sonja Tomić, Ljubica Šego, Senka Paleka Martinović, Acija Alfirević, Jadranka Čolović Sviličić, Zorka Jekić, Ružica Martinović Vlahović, Danica Bartulović, Maja Tomas, Marina Čapalija, Dunja Kalilić, Vlasta Vrandečić Lebarić, Enerika Bijač, Nevenka Kovačević i mnoge druge.

Paralelno možemo uočiti raznoliku oprečnost pjesničkih struktura i poetskih koncepcija od kojih možemo neke i apostrofirati. Osebujan pomak prema nadrealističkoj pojavnosti i snovito-fantazijskom prostoru pjesme očituje se u pjesništvu Marije Čudine koja je u mladenačkom periodu djelovala u Splitu. Iako rođena Dubrovčanka, Vesna Krmpotić nije u duljem periodu boravka bila vezana uz prostor Jadrana, ali je cjelokupno hrvatsko pjesništvo obogatila novom filozofičnošću i snažnom spoznajnom koncepcijom koja se otvorila prema svijetu staroindijske kulture i duhovnosti.

Prema neutrtim putevima parapsiholoških i transcendentalnih iskustava usmjeren je znatan dio pjesničke imaginacije Kotoranke Marije Katarine Kujundžić, a prema do kraja neistraženim sferama povezanosti astroloških zbivanja i čovjeka vodi pjesničko propitkivanje Zdenke Andrijić. Svijet eteričnih iskustava i kultiviranog pjesničkog izraza obilježava i originalan pjesnički svijet Katice Keti Remetin. Iako rođena Crikveničanka, vezana je boravkom i djelovanjem uz Dalmaciju Ljerka Car Matutinović, erudicijom kultivirana autorica dugovječnog, bogatog
pjesničkog i prevodilačkog opusa, koja je oživjela povezanost hrvatske književnosti uz europske, posebice romanističke struje književnog stvaralaštva. Ljerka Car Matutinović se istakla posebnim pjesničkim jezikom usmjerenim prema egzistencijalističkim propitkivanjima raspada vrijednosnih kategorija unutar ljudskog života, a u kasnijem periodu je razvila originalan, duhovit, izazovan odnos žensko-muških ljubavnih relacija (u zbirci Odiljat se, iz 1983.), parodirajući petrarkističku idealizaciju ljubavi.


Znatan opseg pjesništva dalmatinskih književnica tvori područje zavičajnog mediteranskog priobalnog ili gorštačkog prostora, u kojem se u drugoj polovici 20. st. pejzažni opisi pojavljuju i kao neposredni, realističko spoznatljivi preslik zbilja, ali i kao ogledalo imaginarnih duševnih gibanja lirskog subjekta. Nerijetko su i neopipljive emotivne senzacije materijalizirane u metaforičkom dvojstvu mediteranskih toposa mora, kamena, stabla, žarkog sunčevog sjaja, olujnih i pogubnih vjetrova i nevera, osebujne flore i faune.

Posebno mjesto u 2. polovici 20. stoljeća pripada samosvojnom antologijskom pjesničkom izrazu Andriane Škunce koja mediteranske topose raščlanjuje u perspektivi otkrivanja dubljeg ontološkog značenja te u vidljivom okruženju ona uvijek sluti nevidljive i dalekosežnije vizure. Škuncini stihovi smiono dovode u sraz naizgled nespojive pojmove, stvarajući tako jednu novu razinu subjektivnog doživljaja koji i kad djeluje percepcijski neprozirno, privlači svojom estetskom dojmljivošću i izazovnošću.

Istaknuti dio pjesničkog stvaralaštva usredotočen je i na milenijsku arheološku i povijesnu baštinu Dalmacije, koja od antičkih vremena do danas na jedinstven način potiče proživljavanja ljudske prolaznosti, zadivljenost pred kreativnim snagama prošlih civilizacija, ali i osjećaj neizvjesnosti pred prizorima urušavanja davno protekle baštine. U fascinantnim motivima spomeničkog arheološkog nasljeđa svoje dojmljive labirinte pjesničkog pletiva stvara niz istaknutih autorica kao npr. Gordana Benić, Miranda Rubić Penović, Đurđica Ivanišević, Nevenka Nekić i dr.

U 2. polovici 20. st., sve do danas, svoj uspon doživljava i područje dijalektalnog pjesničkog stvaranja te njegovanja zavičajnog govora i etnološko-antropoloških osobitosti pojedinog kraja. Na očuvanju jezičnih, leksičkih, etnološko-ambijentalnih vrijednosti temelji književno stvaralaštvo čitav niz autorica. Marica Gamulin njeguje jelšansku čakavštinu, Marica Buratović hvarsku čakavštinu, Ičica Barišić hvarsku, pitvansku čakavštinu, Marina Čapalija, Marela Marija Mimica i Zvjezdana Čagalj splitsku čakavštinu, Dunja Kalilić splitsku i trogirsku čakavštinu, Anela Borčić višku čakavštinu, Ankica Piasevoli čuva govor i tradiciju mjesta Sali, Neva Kežić i Vlasta Vrandečić Lebarić bračku čakavštinu, Nada Jerčić kaštelansku čakavštinu, Jasna Šegedin žrnovsko-korčulansku čakavštinu, Ljubica Šego štokavsku sinjsku ikavicu, a Katja Matković Mikulčić posvećena je pjesničkom memoriranju povijesno-etnoloških osobitosti života na otoku Hvaru.

Od samog početka stvaralaštva ženskih književnica pa do danas, razvija se kao područje posebnog usmjerenja i afiniteta područje duhovne, vjerske poezije. Ono je prisutno kako kod nadahnutih redovnica, od najstarije Benedikte Gradić, preko blaženice Ane Marije Marović, č.s. Marije od Presvetog Srca - Anke Petričević, rijetke duhovne suputnice i studentske prijateljice Tina Ujevića, ali jednako tako i kod novijih autorica iz područja laikata: Anđelke Petričević Čenić, Marije Katarine Kujundžić, Katarine Remetin, Nevenke Nekić, Đurđice Ivanišević, Danice Bartulović, Sonje Tomić, Marine Kljajo Radić, Irene Grubišić Ćabo. Dragice Zeljko Selak, Ivne Talaje, Vesne Miculinić Prešnjak, Marine Katinić Pleić i brojnih drugih. Međutim, u novije vrijeme se tematika svetog, nadnaravnog i mističnog dodiruje snagom neistraženog stilskog izraza pa i pogledom vrlo zasebne subjektivne doživljajnosti (primjerice kod Katarine Remetin i sa ushitom i naglaskom na elementima heliotropizma, u kojem se svjetlosne pojave i ostala transcendentna znakovlja sagledavaju i u osobnom i općenitom arhetipskom, svevremenskom sagledavanju života).



Please, go to the next page below.


Part 3



U ovoj antologiji posebna je pozornost usmjerena prema autoricama koje je životna putanja odvela u inozemstvo, ali usprkos tome, doživljaji iz dalmatinskog zavičaja tvore nezaobilazan usjek njihovih pjesničkih razmatranja, a u žarištu njihovih refleksija je i položaj iseljeničkih sudbina. Mnoge od tih autorica ostale su nevidljive u dosadašnjoj kritičkoj percepciji te ih se književnopovijesni pregledi neopravdano odriču. Među njima osobito ističemo vrijedne pjesničke domete Nasje Meyer Bošković, Ivane Bačić Serdarević, Nele Stipančić Radonić, Duške Crmarić Tomašić i dr.

Domovinski rat ostavio je svoj snažni pečat u pjesničkim vizijama dalmatinskih autorica, ali i otvorio nov način propitkivanja zlih sila u čovjeku, razmatranja o potrebi obnove domoljublja pa i iskazivanja žrtve za viši cilj. Duboko proživljavanje tog povijesnog razdoblja našlo je svoj odraz u stvaralaštvu Marije Grazio, Anite Martinac, Nevenke Nekić, Marine Kljajo Radić, Duške Crmarić Tomašić, Dragice Zeljko Selak, Perice Vulić Vočanec, Zorke Jekić, Vande Babić, Nike Milosavić i dr.

U 2. polovici 20 st. javlja se kod književnica pod utjecajem egzistencijalističkog pravca poezija koja reflektira raspoloženja posustalosti i beznađa. Unutar nje se poznati predmeti svakodnevice i okruženje pjesničkog subjekta ne pojavljuju više kao izvori sigurnosti, već kao signifikanti duševnog rasapa. Na takvom tragu odvija se pjesničko propitkivanje Grozdane Cvitan, a u najnovije vrijeme najsnažniji egzistencijalistički naboj besmisla i gorčine nose pojedine pjesme Helene Peričić koje uvjerljivo prikazuju suvremenu ravnodušnost, otuđenost i razne devijacije humanističke koncepcije života. Nasuprot tome, izrazito filozofično pjesništvo Dragice Vranjić Golub crpi u različitim filozofskim koncepcijama poticaj za vlastito pozitivno ontološko domišljanje svijeta, a pored toga u jednom dijelu pjesništva ona iskazuje, prema učenju Martina Heideggera i Ferdinanda de Saussurea svoje povjerenje u moć jezika te u obnoviteljsku poetsku funkciju jezika.

Vremensko preljevanje djelatnosti dalmatinskih pjesnikinja s kraja 20. na 21. stoljeće donosi još veću polifoničnost pjesničke oblikotvornosti i poetskih koncepata, a pored toga i novi društveni portret imaginativnog ženskog pjesničkog subjekta i realne žene književnice koja doživljava svoju ravnopravnu afirmaciju kao umjetnica, radnica na svim poljima različitih zanimanja i književna znanstvenica. Stvaranje Zvjezdane Čagalj koja djeluje krajem 20. i početkom 21. st. odražava portret samosvojnog pjesničkog subjekta koji usprkos visokoj osjećajnoj napregnutosti može postati samodostatan, neuhvatljiv, osamostaljen od svih društvenih stereotipa i normi, opojen slobodom svoje nove putanje ( npr. pjesma Ti ženo iz zbirke Iz žene o ženi). Suvremeno doba ne samo da pjesništvom iskazuje novi lik neovisne žene oboružane samopouzdanjem, (pa makar i usiljenim), već naše vrijeme obilježava i prava eksplozija pjesničkih stilova, doticanja razovrsnih pravaca, nesputanih osebujnosti i neskrivenih eksperimenata. Prerano umrla Nela Milijić pristupala je jezičnom mediju kao samostalnom katapultu bezbrojnih igrivih mogućnosti te je jezičnom igrom i kombinacijom premeta i obrata nastojala odraziti složenost i nepredvidivost životne zbilje. U tom oslanjanju na igrivu moć jezika odvija se i poezija mlade autorice Ivane Čagalj Dizdar.

Ivana Marija-Vidović (s darovanom knjigom) i Hrvojka Mihanović-Salopek


Lilijana Domić oživljava sonetne oblike, a pored toga i majstorskom strukturalnošću slaže bogato jezično nazivlje i svojstva mediteranske flore u začuđujuće semantičke i neosecesijski sintaktičke kompozicije. Prisutna je svijest lirskog subjekta o moći jezika kojim istovremeno gradi i zamamni, estetizirajući labirint zavičajnih mediteranskih sjećanja.

Izrazitim afinitetom prema strukturiranju neobičnih prizora na rubu jave i snoviđenja odlikuje se pjesnički opus Dunje Kalilić, koji u svom velikom dijelu sadrži i usmjerenost autorice na očuvanje čakavskih arhaizama, te dijalektalnih i ambijentalnih specifičnosti splitskog područja. Irena Grubišić Ćabo ponajviše je usmjerena prema oživljavanju nadrealističkih viđenja u pjesničkom opisivanju unutarnjih gibanja duše.

Paralelno miješanje prizora iz irealne i realne pojavnosti pokazuje da postmodernistički prozni postupak struje svijesti dobiva svoj sažetiji pandan u suvremenim pjesničkim strukturama. Takav primjer pronalazimo kod suvremenih autorica Zdravke Krpine, Kolinde Vukman te u snažnoj fantazijskoj slikovnoj, autonomnoj pjesničkoj "stvarnosti" Milane Vuković Runjić i Sanje Knežević. Postmodernističkim izrazom neočekivanih usporedbi i "dalekih metafora", ali i lucidnim, istančanim zapažanjima istakle su se te afirmirale nizom književnih nagrada Diana Burazer i Dijana Rosandić Živković.

Nesputana otvorenost, uzbudljivo dvosmislena metaforičnost, ali i profinjena tajnovitost odlikuje erotski nabijeno pjesništvo Anđelke Korčulanić. Njezine pjesme razotkrivaju lik suvremene, samopouzdane žene, oslobođene stega, ali istovremeno se pjesnički izraz majstorski uklanja vulgarnoj izravnosti te čuva bitne nijanse nedorečenosti koja gravitira prema opciji višeznačnih zamišljaja. Jednako tako sjajnu ravnotežu između iskonske, erotizirane rječotvorne nesputanosti i zagonetne prikrivenosti posjeduju pjesme Meri Grubić Videc, koje nerijetko uranjaju i u područje nadrealne imaginacije.

Pojedine mlade pjesnikinje (Marija Lučić, Ivana Marija Vidović) i dalje zadržavaju vezu s tradicijom estetski usmjerenog slikovnog pjesništva, te nastoje obuhvatiti vedute mediteranskog područja toplim intimnim, svježim i očuđenim pogledom, kao i adekvatnim, estetski posloženim tezaurusom. Nasuprot tome, pesimistično-ironični pristup prema osjećajnosti u dehumaniziranom svijetu iskazuje Mila Pavićević, dok se izravno iskazane emocije bunta, bijega pred banalnošću te razočarana otriježnjenost od idealizacije ljubavi očituju u poeziji Divne Ban Bakota. Kao trajna pojava unutar novije hrvatske poezije pojavljuje se metatekstualnost koja svjedoči eruditivnost pjesnikinja. Istovremeno javlja se i svijest o bogatom, sve opsežnijem teretu pjesničkog nasljeđa od kojeg se jedan dio autorica želi potpuno rasteretiti i uputiti sasvim slobodnim koordinatama u strukturiranje pjesništva. Primjerice Ivana Čagalj u zbirci Paralaksa poigrava se s jezičnim funkcijama i uvodi poetičku strategiju u kojoj se prikazana slika potpuno mijenja u ovisnosti od perspektive jezičnih transformacija.


Mnoge suvremene autorice svoj poetski pristup pronalaze u stvaranju neologističkih novokovanica te jezičnom igrom dopiru do neočekivanog i višestrukog značenja kao npr. Julija Mateljan Milatić, Dorta Jagić, a sve jača pozornost pridaje se i grafičkoj strukturi oblikovanja pjesme (npr. kod Acije Alfirević ili Helene Peričić).

U najnovije vrijeme možemo primijetiti poeziju u kojoj subjektivizirana slika autoričinog doživljaja stvara autonomni svijet funkcioniranja pjesme u kojem moć irealnog zamišljaja i oprečne realne/zbiljske pojavnosti ravnopravno koegzistiraju. Osobitost tog postupka očituje se također i u tome što se svjesno izostavlja svaki estetski dojam, te je estetika anulirana, a naglasak je eventualno stavljen na mukotrpno i obeshrabrujuće traganje za smislom ili besmislenošću prikazanog životnog inserta ili čak predstavljanjem takvog inserta koji izmiče ravnoteži bilo kakvog čitateljskog otčitavanja, odnosno guši se jasna referencijalna funkcija poezije (primjerice u jednom dijelu suvremene poezije Stanislave Nikolić Aras, Maje Klarić, Eme Botice, Martine Vidaić i dr.).

Suvremeni pjesnički iskaz kod jednog dijela pjesnikinja čvrsto se odmiče od skladne lirske osjećajnosti koju su njegovale autorice sklone tradiciji, te se u epicentru tog odmaka zamjećuje ironično i cinično, neuvijeno i grubo, ponekad zlosutno kafkijanski imaginativno, a ponekad realistički hladnokrvno registriranje naturalističkih ili paradoksalnih strana životne zbilje. Toj "depoetizaciji" gledanja perspektive lijepog i nježnog u korist neuljepšanog i nerijetko gorkog promatranja priklanja se znatan broj suvremenih pjesnikinja među kojima se osobito ističu
Dorta Jagić, Vanda Mikšić, Irena Delonga i dr. U skladu s promjenom afektivne funkcije pjesničkog subjekta javlja se i nov pristup metafori u kojoj ubrzani ples dojmova rađa metaforičnost složenih ili vrlo udaljenih pojmova, a pjesnički iskaz zadobiva semantičku neprozirnost koja zahtijeva dugotrajno odgonetanje. Jedan tok najnovije poezije nedvojbeno preferira odbacivanje iluzija kategorija lijepog i dobrog te želi naglasiti neminovnost grubog susreta sa zbiljom ili paradoksalnim životnim situacijama.

Možemo uočiti da se u suvremenoj atmosferi elektronizacije i diktata poluprovjerenih internetskih vijesti jedan dio suvremenog pjesničkog izraza usmjerava postupku kumulacije prozaičnih isječaka iz svakodnevice koji se prelamaju u ritmizaciji ubrzanog življenja i u leći ubrzanog pogleda koji asocira na užurbani "švenk" kamere. Taj postupak se u jednom dijelu kritičke percepcije označava kao "stvarnosna poezija". Stihijska, prozaična kumulacija riječi može biti zasitna, može namjerno oslikavati dekadansu ili možda čak ulaz u slijepu ulicu, stoga se ne postavlja slučajno pitanje u posvetnoj pjesmi pjesnikinjama: Jesmo li umorni, jesmo li posustali? Međutim, ne mora to svjesno zasitno gomilanje predmetne i apstraktne pojavnosti biti dostupno ili favorizirano svakom čitatelju, kao što to nije bila niti dadaistička poezija u prošlosti, tek moramo biti svjesni da svi ti pjesnički pravci, ponekad i eksperimenti, na zaseban način traže pjesnički put prema nepoznatim sferama pjesničkih mogućnosti. Upravo zbog takvih saznanja
ova antologija je nastojala u neminovnom subjektivitetu izbora pokazati i širinu pristupa prema najrazličitijim pravcima i pjesničkim iskazima, u kojima se očituje bogata polifonija, raznovrsnost, kontrasnost i raznoliko tumačenje kreativnosti pjesničkog iskaza.

Iako antologija nije sveukupna cjelina već uvijek dio književnog afiniteta i koncepcije priređivača, nadam se da će u svom opsegu, kvalitativnom dosegu i raznolikosti prezentirane građe biti usporedna zastupnica kako renomiranih književnica, tako i korektiv višedecenijskog čitalačkog nehaja prema onim autoricama koje ustrajno i vrijedno stvaraju, bez obzira što nisu u žarištu književne pozornosti ili (još) ne participiraju u zadobivanju književnih nagrada. Moje čitanje ovog ogromnog materijala bilo je dragocjeno i s književnom radoznalošću priželjkujem i nastavak ove antologije koja bi obuhvatila "pjesnički odaziv kopnenih nimfi".


This is the last page.